Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Na području Ogulinskih Turkovića, repa se tradicionalno uzgaja kao postrni usjev najčešće nakon žetve žitarica. Sjetva se obavlja početkom ili sredinom mjeseca srpnja. Iznimno ove godine zbog velike količine oborina skidanje predkultura je kasnilo, pa je sjetva repe obavljena krajem srpnja. Osim napada repinih buhača, koji se redovito pojavljuju svake godine, u drugoj polovini mjeseca kolovoza pregledom parcela zasijanim repom zabilježen je jaka pojava odraslih oblika repičine ose listarice (Athalia colibri Chris.; red Hymenoptera; por. Tehthredinidae). Odrasle ose su oko 8 mm duge, narančaste boje sa crnom glavom i srednjim segmentom prsišta. Krila su prozirna i žučkasta. Leti tromo iznad biljaka i lako se uočava. Pojava odraslih osica može se pratiti postavljanjem žutih posuda u usjeve ili hvatanjem kečerom.

Slika 1. Imago repičine ose listarice (ww.agroklub.com)

Slika 2. Žuta posuda (www.syngenta.com)

Osice odlažu jaja pojedinačno na rubove lišća. Jedna ženka odloži od 50 do 300 jaja. Nakon 6-12 dana iz jaja izlaze ličinke i hrane se lišćem. Ličinke – pagusjenice crno sive su boje, tamnije na hrptu nego na trbuhu, imaju 11 pari nogu. Narastu do 20 mm. Razvoj ličinke traje 10 do 20 dana. Njihova proždrljivost raste gotovo geometrijskom progresijom, početni napad se niti ne zapaža , a nakon 2-3 dana šteta je velika.

Slika 3. Ličinka se hrani na repi (foto: Ceranić)

Slika 4. Ličinka sa bočne strane (foto: Ceranić)

Slika 5. Ličinka sa leđne strane (foto: Ceranić)

Repičina osa listarica prezimi kao odrasla pagusjenica u tlu. Ima u pravilu tri generacije, a najbrojnija je treća generacija. Značajan je štetnik uljane repice i redovito se pojavljuje svake godine. Zabilježene su i štete na stočnoj repi i uljanoj rotkvi. Za suzbijanje pagusjenica registrirani su pripravci iz skupine piretroida (djelatne tvari alfa cipermetrin i esfenvalerat), a tretiranjem sjemena insekticidima prije sjetve (djelatne tvari metiokarb i imidakloprid) značajno se smanjuju štete od ovog štetnika.

Ove godine zabilježena je jaka pojava na postrnoj repi. U Republici Hrvatskoj nema registriranih pripravaka dozvoljenih za tretiranje postrne repe protiv ovog štetnika, pa se zaštita nije mogla provesti i zabilježene su velike štete.

Slika 6. Oštećeno lišće (foto: Ceranić)