Suho vrijeme uz povremene oborine i navodnjavanje pogodovale razvoju bolesti na kupusu

Najčešće su to gljivične bolesti: koncentrična (Alternaria spp.) i prstenasta pjegavost kupusa (Mycosphaerella brassicicola), te bakterioza crna trulež provodnih snopova (Xanthomonas campestris sp. campestris). Navedene bolesti su izraženije na autohtonoj sorti Ogulinski kupus, jer se sjeme proizvodi na obiteljskim gospodarstvima, pa se zaraza prenosi zaraženim sjemenom iz godine u godinu.

Koncentrična pjegavost (Alternaria brassicae)

Simptomi koncentrične pjegavosti javljaju se na listovima u vidu ograničenih koncentričnih pjega promjera 1-10 mm. Unutrašnjost pjega je baršunasta, tamnosmeđa, a zatim crna. Biljke mogu oboljeti jako rano već u fazi presada, ali se bolest obično javi kasnije kad se simptomi pojavljuju na vanjskim listovima.

Prezimi u polju u zaraženim biljnim ostacima u obliku micelija, a na njemu nastaju konidije. U vegetaciji se zaraza širi konidijama. Zaraza se može prenositi u sjemenu ili na sjemenu. Optimalne temperature za infekciju su 20-23°C uz prisutnost vlage.

Mjere zaštite:

U Republici Hrvatskoj nema niti jednog fungicida registriranog za tretiranje sjemena, pa se kod nas tretiranje sjemena kao mjera zaštite ne može provoditi. Plodored je važna mjera zaštite koju treba provoditi, kao i primjena fungicida preventivno ili kod pojave prvih simptoma zaraze. Kod nas su za zaštitu od koncentrične pjegavosti registrirani fungicidi: SCORE 250 EC, DIFCOR (difenkonazol); SIGNUM (boskalid+piraklostrobin), ORTIVA, ORTIVA TOP (azoksistrobin), NATIVO 75 WG (tebukonazol+ trifloksistrobin).

Slike 1. i 2. Simptomi koncentrične pjegavosti na listu kupusa (foto: Ceranić)

Prstenasta pjegavost (Mycosphaerella brassicicola)

Simptomi bolesti javljaju se na vanjskim listovima. Na njima nastaju prstenaste pjege koje su najčešće promjera 5-10 mm, a mogu biti i do 18 mm. Pjege su gotovo pravilno okrugle s jednim svijetlosmeđim ili sivim središtem, a oštro su odijeljene od zdravog djela lista klorotičnom zonom. Ako na listu ima velik broj pjega list žuti i otpada.

Prenosi se sjemenom i zaraženim biljnim ostacima.

Mjere zaštite:

Za zaštitu koristiti jedan od fungicida SIGNUM (boskalid+piraklostrobin), ORTIVA, ORTIVA TOP (azoksistrobin), NATIVO 75 WG (tebukonazol+trifloksistrobin) i poštivati plodored.

Slike 3.,4. i 5. Simptomi prstenaste pjegavosti na listu kupusa (foto: Ceranić)

Crna trulež provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris)

Simptomi bolesti pojavljuju se na listovima u obliku trokutastih klorotičnih zona koje počinju od ruba lista. Bakterija izlučuje toksine koje izazivaju žućenje i nekrozu tkiva. Unutar dijela lista na kojem je vidljivo žućenje, ističu se gotovo crne žile. To je dobro vidljivo na poprečnom presjeku žile. Zbog napada bakterije, biljka slabije raste, kržljavi, a može se cijela osušiti. Na presjeku kocena vide se promjene u boji provodnih snopova.

Parazit se održava u tlu gdje može biti vitalan 2-3 godine. Bolest se može prenositi zaraženim sjemenom. Samonikle biljke iz porodice krstašica mogu biti izvor zaraze. Bakterija ulazi u biljku domaćina kroz prirodne otvore ili kroz oštećenja. Bolest mogu prenositi lisne uš i puževi.

Mjere zaštite:

Djelotvorna mjera zaštite je potapanje sjemena u toplu vodu i to 15 minuta na 50°C. Na parcelama na kojima je bolest registrirana ne saditi kupus 2-3 godine. Saditi otporne hibride. Primjena preparata na osnovi bakra smanjuju zarazu.

Slike 6. i 7. Simptomi crne truleži na listu kupusa (foto: Ceranić)

dr. sc. Mirna Ceranić
viša stručna savjetnica

Pripremi za ispis