Varaždinska

Uočena je pojava gusjenica kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis) na paprici. Ovaj štetnik je polifag, pa osim na kukuruzu, kukuruzu šećercu velike štete čini na paprici i rajčici koje gube tržnu vrijednost. Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis), jedan je od najznačajnijih štetnika na paprici. Ovaj štetnik čini velike štete proizvođačima paprike i u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Gusjenice se ubušuju u plodove paprike i takav plod podliježe napadu truleži. Insekticidi koji su registrirani u paprici u zaštićenim prostorima: Alverde (K=3 dana) i Match 050 EC (K=7 dana) te pripravak  Decis 2,5 EC (K=3 dana) koji je registriran u zaštićenim prostorima i na otvorenom.

Također su u usjevima  paprike zabilježeni simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani). Fungicidi registrirani za suzbijanje navedene bolesti: Ortiva (K=3 dana), Tazer (K=3 dana), Zakeo 250 SC (K=3 dana) i Zaftra AZT 250 SC (K=3 dana). Osim za navedenu bolest ti pripravci također su registrirani i za plamenjaču i pepelnicu u paprici.

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr

U usjevima mrkve, peršina i celera utvrđeni su simptomi različitih bolesti. Na netretiranim biljkama zabilježen je jači razvoj bolesti pjegavosti (Septoria) korijenastog povrća. Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru siva pjegavost (Septoria apiicola) dok se na peršinu osim pjegavosti (Septoria petroselini), pojavljuje i pepelnica (Erysiphe).

Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose.

Izmjena čestih ljetnih pljuskova (ili navodnjavanja kišenjem/orošavanjem) sa vrlo vrućim i sparnim ljetnim danima kada temperature dostižu 30°C pogoduju vrlo brzom širenju bolesti korjenastog povrća, naročito nakon pojava prvih simptoma! Simptomi pjegavosti lista (Septoria) uočavaju se u vidu pjega koje se spajaju pa se lišće suši. Pripravci registrirani za tu bolest: Difcor (mrkva, celer) i Nativo 75 WG (peršin).

 Razvoju bolesti paleži lišća mrkve pogoduju učestale kiše ili dugotrajne rose. Simptomi  ove bolesti u početku se uočavaju u vidu ovalnih svijetložutih pjega koje postaju smeđe pa crne, spajaju se i zaraženo lišće se suši. Pripravci registrirani za suzbijanje ove bolesti: Signum , Nativo WG, Ortiva, Ortiva Top, Dithane DG Neotec, Penncozeb 75 DG, Score 250 EC, Quadris SC i Zaftra AZT 250 SC.

Na poljima gdje se mrkva uzastopno uzgaja vrlo je teško provesti uspješnu zaštitu stoga je poštivanje plodoreda uz zdravo sjeme vrlo važna mjera zaštite!

Simptomi sive pjegavosti celera najizraženiji su na listovima i peteljkama. Za jakih zaraza lišće se potpuno osuši što može uzrokovati sušenje cijele biljke. Pripravci registrirani za suzbijanje sive pjegavosti: Difcor, Dithane DG Neotec i Score 250 EC. Već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.

Pepelnica na peršinu prepoznaje se po bjelkastim prevlakama na listovima. Stariji listovi jače su zaraženi i suše se. Nema registriranih pripravaka za suzbijanje pepelnice na peršinu pa se zaoravanjem zaraženih ostataka, pravilnim plodoredom i sjetvom zdravog sadnog materijala može smanjiti zaraza. Za suzbijanje pepelnice na mrkvi registrirani su pripravci: Signum DF, Nativo WG, Score 25 EC, Ortiva SC i Difcor, a na celeru samo pripravak Difcor.

Budući da tokom ovoga mjeseca proizvođači korjenastoga povrća (mrkva, peršin i celer) mogu očekivati bolesti na usjevima, preporučamo da  redovito pregledavaju zdravstveno stanje povrća. Uočite li simptome bolesti, počnite sa zaštitom povrća, upotrebom nekog od prethodno navedenih pripravaka. Obavezno vodite računa o propisanim dozama sredstva za zaštitu bilja i propisanoj karenci!

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr

Pregledom biljaka kupusa zabilježena je pojava kupusnog štitastog moljca kod nas poznatijeg kao bijela mušica (Aleyrodes proletella). Ekonomski je značajan štetnik te se svake godine pojavljuje u jačem intenzitetu. Bijela mušica sisanjem sokova prvo uzrokuje bljedilo lišća, a zatim postupno odumiranje. Preporučamo iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče za praćenje bijelih mušica te kemijsko suzbijanje provesti ukoliko se  uhvati 1 odrasli oblik na 100 biljaka. Pripravci registrirani u Hrvatskoj za zaštitu od bijelih mušica su slijedeći: Calypso (kelj pupčar, kelj), Decis 2.5 EC (kelj pupčar, kelj) i Movento (kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, cvjetača). Pri izboru insekticida važno je poštivanje dopuštenja po kulturama, uz pridržavanje propisane karence!

Osim štetnika bijele mušice, primijećeni su simptomi pjegavosti lišća (Alternaria sp.), plamenjače (Peronospora parasitica) i bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas campestris p.v. campestris). Visoke temperature sa jutarnjom rosom, česta pojava kiše, zalijevanje usjeva kišenjem i nepoštivanje plodoreda mogu uzrokovati pojavu i razvoj prethodno navedenih bolesti. Pripravci registrirani za suzbijanje pjegavosti lišća: Nativo WG (brokula, cvjetača, kupus, kelj pupčar), Signum (kupus, brokula, cvjetača), Ortiva SC (kupusnjače), Score 250 EC (kupusnjače) i Difcor (kupus). Za zaštitu kupusnjača  od plamenjače registriran je pripravak Ortiva SC (K- 14 dana). Za zaštitu od bakterijske tamne truleži žila u kupusu registriran je pripravak Neoram WG. Primjenjuje se kada nastupe uvjeti pogodni za razvoj bolesti u koncentraciji 0,25-0,35% (250 – 350 g/100 l vode). Karenca je 20 dana. Bakar je u integriranoj zaštiti povrća dopušten samo jednom u sezoni za folijarno prskanje biljaka

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr

Promjenjivo vrijeme sa oborinama  stvorilo je povoljne uvjete za infekcije plamenjače krumpira (Phytophora infestans). Stoga preporučamo proizvođačima krumpira izvršiti zaštitu fungicidima registriranim za suzbijanje plamenjače: Acrobat MZ, Galben M, Fantic M, Ridomil gold MZ pepite, Folio gold, Electis WG, Equation pro, Ranman 400 SC, Ranman top, Pergado MZ, Melody duo 66,8, Revus i dr. Kratku karencu u trajanju samo 7 dana imaju pripravci Ranman Top SC, Revus SC, Ortiva SC i Shirlan SC.

Osim plamenjače, potrebno je izvršiti zaštitu protiv koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) registriranim fungicidima: Acrobat MZ,  Difcor, Electis WG, Narita,  Dithane DG neotec, Ortiva, Signum i dr.

Za one proizvođače koji uskoro kreću sa vađenjem krumpira, potrebno je voditi računa o fungicidima koje koriste  te o karenci korištenog sredstva.

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr

Toplo i sparno vrijeme pogoduje razvoju štetnika kupusnjača među kojima trenutno dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusni štitasti moljac (Aleyrodes proletella), kupusne lisne uši (Brevicoryne brassicae) te je moguća lokalna pojava kupusne muhe (Delia radicum). Kemijsko suzbijanje protiv kupusnih buhača potrebno je izvršiti čim zaprijete uništenju više od 10 % lisne površine pripravcima koji su registrirani u Hrvatskoj: Fastac 10 EC, Rogor 40 EC, Cythrin max, Decis 2,5 EC (kupusnjače osim kelja). Pregledom biljaka kupusa zabilježena je pojava kupusnog štitastog moljca kod nas poznatijeg kao bijela mušica (Aleyrodes proletella). Ekonomski je značajan štetnik te se svake godine pojavljuje u jačem intenzitetu. Bijela mušica sisanjem sokova prvo uzrokuje blijedilo lišća, a zatim postupno odumiranje. Preporučamo iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče za praćenje bijelih mušica te kemijsko suzbijanje provesti ukoliko se uhvati 1 odrasli oblik na 100 biljaka. Pripravci registrirani u Hrvatskoj za zaštitu od bijelih mušica su slijedeći: Calypso, Decis 2.5 EC, Fastac 10 EC, Karate Zeon i Movento. Izbor insekticida ovisi o kulturi za koju je registriran. Kupusne lisne uši na napadnutim biljkama uzrokuju kovrčanje i deformiranje lišća, biljke zaostaju u rastu i u konačnici propadaju. Pripravci registrirani za suzbijanje kupusne lisne uši su: Boxer 200 SL, Confidor 200 SL (kupus), Dali (cvjetača, brokula), Decis 100 EC, Decis 2,5 EC, Rotor Super,  Scatto i Chess 50 WG (kupus, kelj). U usjevima gdje se kupusna muha javlja redovito i jače treba provoditi preventivne mjere zaštite. Ako se prosječno na jednoj biljci nađe po jedno jaje ili ličinka, odnosno ako se nađe više od 4 jaja ili ličinke po kvadratnom metru treba provesti kemijsku zaštitu. Pripravci koji su registrirani za kupusnu muhu na kupusnjačama: Calinogor, Perfekthion i Chromogor. Pri izboru insekticida važno je poštivanje dopuštenja po kulturama, uz pridržavanje propisane karence! Insekticide je potrebno primijeniti u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima kada pčele ne lete.

Osim štetnicima, kupusnjače su podložne i napadu bolesti te su primijećeni simptomi pjegavosti lišća (Alternaria sp.) i plamenjače (Peronospora parasitica). Pripravci registrirani za suzbijanje pjegavosti lišća: Nativo WG (brokula, cvjetača, kupus, kelj pupčar), Signum (kupus, brokula, cvjetača), Ortiva SC (kupusnjače), Score 250 EC (kupusnjače) i Difcor (kupus, cvjetača). Za zaštitu kupusnjača  od plamenjače registriran je pripravak Ortiva SC (K- 14 dana).

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Ambalažu je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr

Preporučamo proizvođačima luka i dalje provoditi zaštitu protiv plamenjače luka (Peronospora destructor) zbog oborina koje su pale i stvorile povoljne uvjete za infekciju. U područjima gdje se redovito uzgaja luk, uz plamenjaču se javljaju i slijedeće bolesti: hrđa luka (Puccinia allii), bijela trulež (Sclerotinia cepivorum) i siva plijesan luka (Botrytis sp.).

Pripravci registrirani za suzbijanje plamenjače luka: Acrobat MZ, Aliette Flash, Infinito, Neoram WG, Ortiva, Quadris, Ridomil Gold MZ Pepite, Shirlan 500 SC, Zaftra AZT 250 SC i Zakeo 250 SC.

Za suzbijanje hrđe luka: Luna Experiance, Score 250 EC.

Za suzbijanje bijele truleži luka: Teldor SC 250.

Za suzbijanje sive plijesni: Switch 62,5 WG, Signum i Teldor SC 250.

Fungicide je potrebno primijeniti uz dodatak okvašivača koji poboljšavaju učinak sredstva.

U zadnjim zaštitama potrebno je voditi računa o izboru fungicida te o propisanim karencama! U rokovima blizu vađenja glavica birati fungicide kraće karence!

Insekticide u luku koristiti ovisno o pojavi štetnika. Za praćenje lukove muhe i lisnih uši preporučamo postaviti žute ljepljive ploče, a za praćenje tripsa preporučamo postaviti plave ljepljive ploče. Insekticidi registrirani u luku: Actara 25 WG, Calypso SC 480 (tripsi), Cythrin max, Poleci plus (tripsi, lisne uši), Fastac 10 EC (lisne uši) i Neemazal- T/S (lukova muha i tripsi).

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Ambalažu je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr