Ipard

Cjelokupna projektna dokumentacija potrebna za realizaciju projekta napravljena je uz pomoć djelatnice Savjetodavne službe Međimurske županije i knjigovodstvenog servisa korisnika.

OPG Posedi Krešimir nalazi se na brežuljkastom području Gornjeg Međimurja koje se bavi proizvodnjom mlijeka (do 30 mliječnih krava) i tovom junadi (20 junadi godišnje) te proizvodnjom ratarskih i krmnih kultura koje se uglavnom koriste za hranidbu mliječnih krava i ostalih goveda. Kako bi poboljšao radni kapacitet i produktivnost rada te osigurao kvalitetniju obradu zemljišta i sigurniji i lakši rad na OPG-u, investiralo je u kupnju traktora i 4-redne sijačice za kukuruz. Projekt je prijavljen u travnju 2013., prošao administrativnu kontrolu i kontrolu poslovnog plana od strane APPRRR-a nakon čega je svibnju 2014. dodijeljena odluka o dodjeli IPARD sredstava  unutar mjere 101. Krajem studenoga  investicija je bila završena te je početkom prosinca 2014. predan zahtjev za isplatu IPARD sredstava. Nakon provedene administrativne kontrole i financijske kontrole zahtjeva za isplatu i tražene dokumentacije, APPRRR također je provela i kontrolu na terenu. Na obostrano zadovoljstvo korisnika i mene (djelatnice Savjetodavne službe MŽ) projekt je završen te je krajem veljače 2015., po odluci o isplati, Posedi Krešimiru isplaćena IPARD potpora u visini 50 % prihvatljivih troškova investicije.

Razdoblje od prijave projekta do isplate sredstava doista se odužilo, međutim uz upornost, rad i dobru suradnju projekt je uspješno završen. OPG Posedi zasigurno će u budućnosti uz nabavu navedene mehanizacije i opreme lakše napredovati i razvijati se te biti konkurentniji na sve zahtjevnijem tržištu. Pošto je Hrvatska ravnopravna članica EU, preko mjera ruralnog razvoja (naročito mjere 4, i mjere 6) u okviru Programa ruralnog razvoja 2014-2015. poljoprivredna gospodarstva mogu ostvariti potpore iz EU fondova te na taj način unaprijediti svoje poslovanje i poboljšati poziciju na tržištu.

Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica

OPG Posedi Zdravko iz Bogdanovca, je manje OPG-o koje se bavi svinjogojstvom (krmače + tov svinja) te proizvodnjom hrane za svoje životinje na 14ha. Kako bi poboljšao radni kapacitet i produktivnost rada te osigurao kvalitetniju obradu zemljišta i sigurniji i lakši rad na OPG-u, investirao je u kupnju traktora i cisterne za odvoz gnojovke. Nakon prijave projekta u travnju 2013., administrativne kontrole i kontrole poslovnog plana od strane APPRRR-a, korisnik je u srpnju 2014. dobio odluku o dodjeli IPARD sredstava u sektoru svinjogojstvo, unutar mjere 101, nakon koje je krenuo u nabavu navedene mehanizacije. Krajem listopada investicija je bila završena te je u studenom 2014. predan zahtjev za isplatu IPARD sredstava. Nakon provedene administrativne kontrole i financijske kontrole zahtjeva za isplatu i tražene dokumentacije, također je provedena i kontrola na terenu. Na obostrano zadovoljstvo korisnika i mene (djelatnice Savjetodavne službe MŽ) koja sam pomagala u pripremi projektne dokumentacije od početka pa do završetka projekta, APPRRR je sredinom siječnja 2015., po odluci o isplati, isplatila Posedi Zdravku IPARD potporu u visini 50 % prihvatljivih troškova investicije.

Ovo je samo primjer da uz dobar projekt, trud ,dobru suradnju i upornost, i manja poljoprivredna gospodarstva koja žele unaprijediti svoju proizvodnju mogu ostvariti potporu iz EU fondova, naročito sada kada smo članica EU i ravnopravni korisnici nadolazećih mjera ruralnog razvoja u okviru Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2015.-2020.

Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica

U okviru provedbe Mjere 202 IPARD-a seminar je održan prvenstveno za predstavnike LAG-ova kojima su odobrena sredstva na prvom natječaju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iako su informacije bile vrlo vrijedne i za LAG-ove koji su se javili na 2. krug IPARD natječaja.

Cilj seminara bio je okupiti sve predstavnike LAG-ova koji su prošli na natječaju te im pružiti što više informacija o mogućnostima pokretanja i financiranja aktivnosti za provedbu lokalnih razvojnih strategija, načinima aktiviranja članova LAG-a te primjerima dobrog upravljanja udrugama. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede govorili su o tome kako vide ulogu LAG-ova u ruralnom i regionalnom razvoju Hrvatske te o smjernicama za novo programsko razdoblje 2014.-2020. koje LEADER-u daje još veći značaj a pred LAG-ove postavlja sasvim konkretne zadatke programiranja i provedbe LRS. To uključuje i znatna financijska sredstva koja će LAG-ovima biti na raspolaganju preko 5 nacionalnih podmjera LEADER programa a za ovu svrhu predviđeno je 2,5% od ukupnih sredstava RR RH. Preko jedne od podmjera LAG-ovi će usmjeravati sredstva na lokalne projekte (odabirom i kandidiranjem projekata) slijedom ciljeva i mjera svoje LRS.

U ovom trenutku jedno od najvećih pitanja, međufinanciranje za odobrene LAG-ove ima vrlo izgledno rješenje posredstvom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja je pokazala veliko razumijevanje za ovaj nepremostivi problem za LAG-ove koje njihove JLS nisu u stanju financirati. U tom smislu razmišlja se i o osnivanju Banke za društveni razvoj.

Čula su se neka vrlo praktična iskustva i preporuke konzultanata za što bolje organiziranje LAG-a, animiranje članova, kreiranja i provedbe LRS.

Sudionici su dobili i praktične informacije o financijskom poslovanju udruga i prijedlogu izmjena Zakona o udrugama. Vrlo interesantni su bili primjeri funkcioniranja dva uspješna LAG-a: LAG Laura i LAG Vallis Collapis čiji rad inspirira ostalih 59 do sada registriranih LAG-ova u Republici Hrvatskoj.

Ljubica Kravarščan, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

U Republici Hrvatskoj, u okviru predpristupnog programa IPARD predviđena je Mjera 202  nazvana LEADER, a služi upravo financiranju LAG-ova preko kojih se provode LEADER načela. Ove godine u veljači, po prvi puta bio je raspisan natječaj za Mjeru 202, podmjeru pod nazivom „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ a očekuje se još barem jedan natječaj tijekom 2013.

Reformom strukturnih fondova 1987. godine uveden je koncept “Inicijativa zajednice” – koji je omogućio EU Komisiji osiguranje posebnih sredstava za mjere od posebnog interesa za Zajednicu – između ostalih i za inicijativu LEADER koja je pokrenuta 1991. Prije svega treba pojasniti neke pojmove jer takvog su karaktera da ih je teško jednom riječju dovoljno dobro definirati pa tako kada govorimo o ruralnom prostoru to nikako ne podrazumijeva samo poljoprivredni ili seljački dio prostora.

Slika: Marija Ševar

Ruralno područje: zapravo nema jasne zemljopisne podjele područja niti popisa/definicije ruralnog stanovništva ali možemo navesti univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.) a to su:

• Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
• Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
• Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
• Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
• Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
• Mjesta gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.

Prema smjernicama koje opisuju ruralno područje Hrvatska se svrstava u ruralne zemlje, u kojoj polovina stanovnika živi u nekoliko većih gradova koji pak zauzimaju relativno malu površinu. Kako ruralni prostor u brojkama definira Republiku Hrvatsku vidi se iz sljedećih podataka:

1. 91,6% od ukupnog prostora RH nalazi se na ruralnom području,
2. 88,7% naselja nalazi se na ruralnom području,
3. 47,6% stanovnika RH živi na ruralnom području.

Možemo zaključiti da nešto manje od 50 % stanovnika naše države živi na čak 91,6 % teritorija RH što doslovno znači da gotovo polovina stanovnika održava zamalo cijeli teritorij Republike Hrvatske. Ovih se činjenica ne trebamo sramiti, pogotovo ne u novoj europskoj obitelji koja je u svojim najrazvijenijim dijelovima uvelike prenapučena sve manje industrijom ali zato sve većim brojem stanovnika po km², jer osim što zdravo živimo imamo i sve predispozicije za održiv ruralni razvoj za koji su u EU predviđena zaista značajna financijska sredstva.

Osim ruralnog područja i pojma ruralnog stanovništva koje živi na ruralnom području moramo apsolvirati značenje djelovanja unutar ruralnog područja što se zbiva preko lokalnog razvoja.

Lokalni razvoj, participacijski/sudjelujući je proces putem kojeg sudionici u svojim zajednicama rade zajedno (javni, gospodarski i civilni sektor) s ciljem stvaranja boljih uvjeta za ekonomski razvoj, stvaranje radnih mjesta, društveni napredak, uz brigu o zaštiti okoliša što jednostavno rečeno znači -održivi razvoj. Sudionici lokalnog razvoja, odnosno dionici kako se to najčešće ima prilike pročitati, dio su:

1. javnog (gradovi, općine, županije),
2. gospodarskog (poduzeća, obrti) ili
3. civilnog sektora (udruge, fizičke osobe, OPG-i).

Lokalni razvoj odvija se preko LAG-ova (Local Action Group) koji su pak teritorijalno definirani. Jedan manji grad ili općina može biti član samo jednog LAG-a. Županijska organizacija pri tome nije presudna pa tako jedan LAG može biti na teritoriju dvije ili više županija ili unutar jedne županije može biti više LAG-ova čiji teritorij nije strogo omeđen granicama županije ali mora biti teritorijalno neprekinut. Organiziranje u LAG treba biti rukovođeno specifičnim potrebama lokalnog stanovništva.

LEADER-ovih sedam načela:

1. Pristup “odozdo prema gore” (bottom – up): LEADER iznad svega podržava i inzistira na inicijativi koja dolazi od lokalnih sudionika zajednice bez obzira na trenutna politička zbivanja na regionalnom području. To se postiže vodeći računa o ravnomjernoj i ravnopravnoj zastupljenosti lokalnih vlasti (općina, gradova), gospodarskog sektora (poduzeća, obrta), udruga civilnog društva i fizičkih osoba. Pored toga, potrebno je zadovoljiti uvjet određenog broja žena i mladih.
2. Pristup temeljen na osobitostima područja – subregionalna razina: LEADER upravo želi istaknuti posebnost nekog ruralnog područja i pružiti mogućnost financiranja projekata koji njeguju tradicijske vrijednosti a naročito očuvanje i održavanje okoliša. Vrlo često se uz malo financijskih sredstava može osigurati mnogo kvalitetniji život lokalnog stanovništva, dati poticaj razvoju turizma ili otvoriti manje uslužne djelatnosti. Brigom o očuvanju okoliša ruralni prostor održava se sa svojim prirodnim karakteristikama a postaje i sve privlačniji ne samo za lokalno stanovništvo nego i za stanovnike urbanih područja što je uz zapošljavanje jedan od ciljeva LEADER programa.
3. Stvaranje lokalne akcijske grupe – LAG-a u cilju jačanja upravljanja na lokalnoj razini, a u čije djelovanje su ravnopravno uključeni predstavnici sva tri sektora koji zajedno rade na stvaranju i implementaciji lokalne strategije razvoja.
4. Lokalni plan djelovanja putem izrada lokalne razvojne strategije. Strategija se radi na temelju detaljne analize ruralnog područja koja uključuje stanovništvo i njegovu strukturu te potrebe stanovništva. Bitno je pri tome da sami lokalni sudionici predlože ciljeve i aktivnosti koje im odgovaraju i preko tih aktivnosti odabiru projekte koji su u skladu sa odabranim ciljevima.
5. Stvaranje lokalnih partnerstava i javno-privatnih partnerstava: LEADER potiče lokalne sudionike da u partnerskim odnosima djeluju dolazeći do zajedničkih ciljeva. Osim toga, potiče se, u zajedničkoj aktivnosti suradnja i partnerstvo dvaju ili više ruralnih područja. U Hrvatskoj postoje već tri mreže za ruralni razvoj koje imaju za cilj okupiti i informirati svoje članove o mjerama politike ruralnog razvoja RH i EU te o aktivnostima kojima se mjere mogu postići. U EU postoji europska mreža za ruralni razvoj (EUFRD) uz pomoć koje se može stupiti u kontakt sa bilo kojim LAG-om, ponuditi ili prihvatiti suradnju na zajedničkom projektu, izmijeniti iskustva ili tek pravovremeno doći do željene informacije.
6. Projekti inovativnog karaktera koji povezuju sektore – međusektorski projekti: projekt koji u fazi implementacije koristi više sektora mnogo je prihvatljiviji jer je kompleksniji i uključuje više sudionika.
7. Financiranje iz više izvora – najčešće jedan izvor nije dovoljan za djelovanje LAG-a i provedbu projekata pa je nužno kombinirati više izvora financiranja. LEADER pristup to dozvoljava.

Ciljevi koje želimo postići provedbom LEADER programa:

1. Razvoj ruralnih prostora na održiv način;
2. Zaposlenost u različitim ekonomskim sektorima i granama;
3. Korištenje vlastitih razvojnih resursa i ljudskih potencijala;
4. Poboljšanje socijalnog i infrastrukturnog standarda;
5. Porast kvalitete života;
6. Zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.

Koliko je LEADER važan a u ruralnom razvoju RH nepravedno zapostavljen vidimo ako se podsjetimo na tri cilja IPARD-a a koji su svi utkani u LEADER pristup:

• Tržišna učinkovitost i dostizanje standarda EU,
• Provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja i
• Razvoj ruralne ekonomije.

Podružnica PSS-a Virovitičko-podravske županije
Ljubica Kravarščan dipl. ing. agr.
Viši stručni savjetnik za ruralni razvoj i EU programe