Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Posljednja preporuka za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća upućena je prije dva tjedna (15. svibnja o.g.)!

U svibnju nadalje dominira toplo i vlažno razdoblje: u protekla je dva tjedna zabilježeno čak deset kišnih dana, a prema najavama nove značajne oborine očekujemo krajem ovog tjedna (30.5./01.6.)! Kiše su učestale, ali u istočnom dijelu Županije nisu bile obilne kao u središnim dijelovima (vidi Tablicu 1.). Tijekom noći 16.5./17.5. više od 40-ak mm padalo je na područjima dijelova općina Pribislavec, Belica i Podturen, te noći 25.5./26.5. kada je u središnjem dijelu (Čakovec – Mursko Središće) i zapadnim područjima (Štrigova) padalo 20,0-28,4 ili više mm (lokalno tuča). Nadalje će biti sparno i toplo, s najvišim temperaturama najčešće u rasponu 20-26°C!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća u dosadašnjem dijelu mjeseca svibnju 2024. godine na nekim mjernim lokalitetima  zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja:

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

Jutarnje će vrijednosti biti 12-15°C a moguće su nove oborine i početkom narednog tjedna (04.6.)! Oborine tijekom proteklog mjeseca svibnja omogućile su jače primarne zaraze većine dominantnih uzročnika bolesti koštičavog voća, a zbog topline i sparine (uz jutarnje rose i/ili magle uz riječne doline) zabilježene u zadnjoj dekadi mjeseca svibnja bilježimo njihov početni epidemijski razvoj, npr. šupljikavosti (Stigmina), krastavosti (Venturia), kozičavosti (Blumeriella), pepelnice (Sphaerotheca), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma). Na netretiranim se stablima već sredinom svibnja počela razvijati šupljikavost lišća (Stigmina) (14.5.) (npr. trešnje, šljive, breskve). Na nezaštićenim i osjetljivim sortama trešnja pojavila se bakterijska pjegavost lišća i plodova (Pseudomonas)!

U posljednjoj dekadi mjeseca svibnja o.g. bilježimo nastavak leta breskvina savijača (Cydia molesta) i leptira šljivina savijača (Cydia funebrana). Nakon 10.5. 2024. bilježimo i brojniji let prve ili prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anaris lineatella).

VAŽNO: Mjere zaštite u koštičavom su voću krajem svibnja vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i uskoro se planira berba više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

Za moguće suzbijanje različitih uzročnika bolesti prednost dajemo naizmjeničnoj primjeni kombiniranih fungicida propisane kraće karence (3 do 7 dana), uz pridržavanje ograničenja o najvećem broju primjene tijekom sezone (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili koristiti sredstva dopuštena za primjenu u ekološkom voćarstvu (npr. mikrobiološki pripravci) (K=1 ili nije primjenljivo).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na feromonskim trapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja tijekom druge i treće dekade svibnja 2024. (od 10.5. do 26.5. 2024.)!:

Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Anarsia lineatella=breskvin moljac!

Još od dana 16.3.-01.4. o.g. bilježimo početni let breskvina i šljivina savijača (Cydia molesta, Cydia funebrana), a let prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anarsia lineatella) započeo je početkom mjeseca svibnja (03.5. 2024.)! Svježije noći u prve dvije svibanjske dekade i vjetroviti sati nisu bili optimalni za odlaganje jaja, pa stoga niti pojavu i razvoj ličinki ovog štetnika u vršnim dijelovima mladica na netretiranim stablima bresaka u središnjem dijelu Međimurja krajem mjeseca svibnja nismo zabilježili!

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika “crvljivosti” plodova bresaka i nektarina u narednom razdoblju voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom godine). Također, birati sredstva s karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je planirati i koristiti mikro-biološke pripravke radi zaštite plodova koštičavog voća početkom dozrijevanja protiv uzročnika crvljivosti iz skupine leptira (savijači i moljci) (K=nije primjenljivo)!

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je u središnjem dijelu Međimurja započeo je 30. ožujka o.g., te u nešto slabijoj brojnosti traje proteklih mjesec dana. Prema iskustvima iz ranijih sezona od prve (prezimljujuće) generacije šljivina savijača ne očekujemo značajne štete! Dominantni štetnici na šljivama tijekom mjeseca svibnja bile su lisne uši (Aphidae), a pojavljuju se simptomi virusne šarke na lišću zaraženih stabala šljiva!

Od početka zadnje dekade mjeseca svibnja o.g. (posljednjih tjedan dana) u središnjem dijelu Međimurja bilježimo pomoću žutih ljepljivih ploča i atraktanta pojavu i let uzročnika “crvljivosti” plodova trešnje: europske i sjeverno-američke trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi, Rhagoletis cingulata)! Moguće štete od ovih tehnoloških nametnika očekujemo na sortama trešnje kasnijeg dozrijevanja, pa mjere zaštite planirati najkasnije 10-ak dana prije početka berbe (uz primjenu registriranih pripravaka karence 3 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Dominantni štetnici tijekom mjeseca svibnja na trešnjama bile su lisne uši!

Dozrijevanje i berba srednje kasnih sorti trešnje započet 10-ak dana ranije (sada je moguće primijeniti samo pripravke najkraće karence)! Moguće veća količina oborina krajem svibnja i početkom lipnja utječe na pucanje plodova i razvoj truleži plodova (Monilinia) sorti trešanja u dozrijevanju, pa preporučujemo koristiti sredstva dopuštena za primjenu u ekološkom voćarstvu (npr. mikrobiološki pripravci) (K=1 ili nije primjenljivo).

Dozrijevanjem plodova (trešnje, višnje) voćare upozoravamo na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje truleži plodova! Na položajima i sortama gdje su ranijih sezona primijećene štete preporučujemo u nasade ili pojedinačna stabla postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

Dodatna zaštita pčela: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr