Uputa tržnim proizvođačima kupusnjača

Uvjeti sadnje ranih kupusnjača u polje tijekom 2024. u Međimurja bili su značajno otežani: zbog stanja vlažnosti i temperature tla moguća je bila vrlo rana sadnja već sredinom mjeseca ožujka (npr. u danima 14.3.-17.3.), ali takve je usjeve trebalo pokrivati paučinastom folijom (zbog hladne fronte u danima 19.4.-22.4. tijekom tri jutra na većem dijelu Županije zabilježene su negativne jutarnje temperature)! Stoga je ovogodišnja sadnja ranih kupusnjača većinom obavljena tek u zadnjem tjednu mjeseca travnja ili početkom svibnja!

Od početka mjeseca svibnja o.g. dominira toplo i vlažno razdoblje: u dosadašnjem dijelu je zabilježeno već 11 svibanjskih kiša, a prema najavama nove oborine očekujemo i početkom idućeg tjedna (20.5.-21.5.)! Kiše u dosadašnjem dijelu mjeseca svibnja nisu obilne, ali su učestale, pa se uz nešto topliji prosjek temperatura usjevi ranih kupusnjača dobro razvijaju (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj uzročnika bolesti tijekom prve polovice svibnja 2024. godine na nekim lokalitetima zapadnog, središnjeg i istočnog dijela Međimurja:

 

Mjerni lokalitet Ukupno oborina Vlaženje lišća Vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora 39,0 mm 6.035 minuta 66,0 % 16,2°C
Mursko Središće 46,4 mm 5.780 minuta 75,6 % 15,7°C
Donja Dubrava 32,0 mm 6.780 minuta 67,7 % 16,2°C

*podatci do 6.00 sati dana 17.5. 2024.!; **prosječna mjesečna temperatura zraka u mjesecu svibnju iznosi 15,3°C uz očekivanih 73,7 mm oborina!

Od početka kalendarske 2024. godine zabilježilo smo na većini mjernih mjesta očekivane količine oborina, ali su svi ovogodišnji mjeseci iznadprosječno topli (a posebice je bila toplija od očekivanja veljača (+6,8°C), pa već od zadnjeg tjedna mjeseca ožujka (od 24.3.) bilježimo pojavu leptira lisnih sovica (Noctuidae) (na feromonske Csalomon klopke za leptire sovica i druge vrste feromona za savijače i moljce u hortikulturi). Njihova let je ponovno “aktivan” od početka mjeseca svibnja o.g.! U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa, te provoditi preventivne mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Također, prema iskustvima iz ranijih sezona na nezaštićenim usjevima ranih povrtnih kupusnjača u prvoj polovici svibnja bilježimo povećane štete od prezimljujuće generacije kupusne muhe (Delia brassicae)! VAŽNO: Od izravnih mjera zaštite u sadnji ranih kupusnjača moguće je bilo planirati i preventivno primijeniti dopuštene granulirane insekticide na osnovi djelatne tvari cipermetrin i teflutrin (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Za folijarno suzbijanje kupusne muhe (Delia brassicae)  u ranom kupusu, kelju, cvjetači i brokuli u našoj zemlji nema registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (izuzev kelja pupčara, gdje je za tu namjenu dopuštena primjena acetamiprida). Naknadno je folijarna primjena acetamiprida od 2023. godine dopuštena za suzbijanje nekih štetnika kupusa, kelja, i brokule (lisne uši, kornjaši) putem registracije za proširenje uporabe na male kulture i/ili male namjene – na odgovornost samih proizvođača povrća! Ministarstvo poljoprivrede iz navedenih razloga izdaje dozvolu u hitnim situacijama za poznate korisnike djelatnoj tvari cijantraniliprol (za poznate kupce)! Primjenjuje se metodom prskanja u vrijeme odlaganja jaja i pred pojavu prvih ličinki kupusne muha uz povećani utrošak škropiva i dodavanje pomoćnog sredstva (okvašivača)!

Napad prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia) može se umanjiti i/ili izbjeći poštivanjem plodoreda i pokrivanjem presadnica odmah nakon sadnje u polje paučinastim folijama. Preporučuje se uz polja i/ili gredice ranih kupusnjača postavljati žute ljepljive ploče.

Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača u planu završnih aplikacija birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 ili manje dana.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Veći broj učestalih dana s manjim količinama oborina i prosječno toplo razdoblje u dosadašnjem dijelu mjeseca svibnja (vidi Tablicu 1.) pogoduje mogućoj slabijoj pojavi uzročnika bolesti iz skupine pjegavosti (najčešće Alternaria i dr.), a iste je moguće uspješno suzbijati u ranim povrtnim kupusnjačama preventivnom primjenom jednim od registriranih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (sredinom i tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!

Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu – na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i “podrivačke” zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala.

Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka “Alzchem” iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom “Perlka®”.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis