Obavijest proizvođačima soje
U najsjevernijoj hrvatskoj Županiji važniji razlog povećanog interesa poljoprivrednika za sjetvom soje bile su informacije u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine radi provođenja poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – “zelena plaćanja”. Soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik, te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). VAŽNO: U novom programskom razdoblju (od protekle 2023. godine) nema više “zelenih plaćanja”, a među intervencijama u dobrovoljnom stupu “Eko sheme” je “Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina”! Jedna od kultura koju poljoprivrednici mogu birati u ovoj operaciji je sjetva soje!
Glavni problemi u zdravstvenoj zaštiti soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).
Završetak zime 2023./24. u Međimurju je obilježilo iznadprosječno toplo razdoblje: prosječna mjesečna temperatura zraka proteklog ožujka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), ali prohladno je bilo početkom treće dekade (npr. u jutarnjim satima 20.3. na istom je lokalitetu zabilježeno -3,46°C) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (npr. 25.3.-26.3. u jutarnjim satima 1,54°-1,74°C)! U posljednja tri tjedna oborine smo bilježili u nekoliko navrata: u danima 23.3./24.3. (od 14,8 mm do 21,2 mm), 27.3./28.3. (od 5,8 mm do 6,8 mm), te 01./02.4. 2024. (od 9,4 mm do 30,6 mm). Najviše dnevne temperature zraka obilježile razdoblje u posljednjih 15 dana: od 27.3. do 10.4. svakodnevno s vrijednostima u hladovini od 16,7° do 28,2°C! Stoga je temperatura tla u istom razdoblju na dubini 7 cm u porastu s 11,5° na 14,4°C a vlažnost zemljišta je u padu sa 37,3 % na 26,9 %! U takvim uvjetima proizvođači soje obavljaju sjetvu planiranih površina.
Korovna flora soje tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Tijekom jučerašnjeg dana zabilježen je jači sjeverni vjetar pa je jutros ponovno svježije (7°C). Stabilno razdoblje očekujemo naredna 4-5 dana s najvišim temperaturama zraka u porastu: od 22-30°C! Moguće nove oborine očekujemo početkom idućeg tjedna (15.4./16.4.)!
Uz dobru pred-sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za “preventivno” suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!
Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!
Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.