Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Od posljednje preporuke za moguće zaštite koštičavog voća proteklo je skoro tri tjedna (28.6.). Započela je i traje ovogodišnja berba nekih koštičavih vrsta i sorata ranijeg dospijeća (neke sorte nektarina, šljiva i bresaka) (npr. Suncrest, President, Ruth gerstetter, Claifornia blue). Ali, na položajima i nasadima gdje još uvijek dozrijevaju plodovi nekih kasnijih sorti bresaka, a plodovi srednje kasnih sorti šljive tek počinju mijenjati boju i u narednom razdoblju započinju dozrijevanjem (npr. Stanley, Bistrica).

Uvjeti za razvoj većeg broja biljnih bolesti u voćarstvu nadalje su vrlo povoljni, a razlog tome je vruće, sparno i povremeno kišovito razdoblje koje smo bilježili u prvoj polovici mjeseca srpnja o.g. (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za naknadni razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća u prvoj polovici srpnja 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 17.7. 2023. u 6.00 h):

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Srpanj je u višegodišnjim prosjecima najtoplije razdoblje u godini na području Međimurja, a vrijeme je tijekom prve polovice ovog mjeseca sukladno očekivanjima: u dva navrata ovog mjeseca bilježimo “toplinske udare”: u danima 08.7.-12.7. najviše dnevne temperature u hladovini bile 31,0-35,2°C, te ponovno od 14.7. svakodnevno mjerimo 30,0-34,7°C. Vrlo vruće i sparno još naredna dva dana s najvišim temperaturama zraka 33°C, a novo grmljavinsko nevrijeme moguće je sredinom ovog tjedna (19.7.) s novih više desetaka mm oborina! Naknadno u narednim danima do kraja tjedna ponovno ljetne vrućine (31-32°C)!  Pritom je sparina vrlo izražena: od početka mjeseca srpnja prosječne su dnevne vrijednosti relativne vlage uz riječne doline najčešće u rasponu 74,2-92,1 %!

Sparina, jutarnje rose i toplina, uz povremene i obilne ljetne oborine, još uvijek pogoduju razvoju bolesti lišća i plodova koštičavog voća, npr. pepelnice (Sphaerotheca), krastavosti (Venturia), šupljikavosti lišća (Stigmina), te smeđe truleži plodova (Monilinia), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma) a na trešnjama i višnjama kozičavost lišća (Blumeriella). Plantažne nasade trešnje i višnje nakon berbe plodova preporučujemo tijekom ljetnog kišnog razdoblja dodatno zaštititi protiv kozičavosti lišća (Blumeriella jaapii) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na netretiranim stablima i osjetljivim sortama trešnje (npr. Van u središnjem dijelu Županije) u posljednjih 15-ak dana značajno raste zaraza uzročnikom šupljikavosti i kozičavosti lišća, uz masovnije prijevremeno otpadanje oboljelog lišća!

VAŽNO: U drugoj polovici mjeseca srpnja o.g. nastavljaju se brojni ulovi leptira breskvina savijača (Cydia molesta) i šljivina savijača (Cydia funebrana) (naročito u manjim mješovitim voćnjacima gdje se ne provodi njihovo usmjereno suzbijanje)! U posljednjih mjesec dana nema prekida leta breskvina moljca (Anarsia lineatella) pa po brojnosti odraslih leptira teže zaključujemo kada je završila prva i započela letom druga generacija!

Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) tijekom posljednja dva tjedna!:

Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Anarsia=breskvin moljac; Ostrinia=kukuruzni moljac!

Njihova ljetna populacija uzrokuje “crvljivost” plodova, zbog koje se naknadno jače razvija trulež plodova (Monilinia). Uzročnici “crvljivosti” bit će jače usmjereni na sorte bresaka i šljiva kasnijih rokova dozrijevanja plodova! Od početka mjeseca srpnja o.g. u središnjem dijelu Županije na netretiranim stablima šljive sorte Stanley pronalazimo prve “crvljive” plodove.

Ipak, ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja.

Koštičave voćne vrste i sorte čiji plodovi dozrijevaju ovih dana ili traje njihova berba ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

U narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u nasadima (ili dijelovima nasada) bresaka i šljiva sa sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje u prvoj polovici ili sredinom mjeseca kolovoza.

Prednost dajemo fungicidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili je moguće koristiti biološke pripravke na osnovi Bacillus subtilis (Bacillus amyloliquefaciens) (K=nije primjenljivo)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova bresaka i nektarina (Cydia molesta, Anarsia lineatella) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u sortama bresaka i nektarina kasnijih rokova dozrijevanja prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima kraće karence (7-14 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!.

Na srednje kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju tijekom kolovoza u narednim razdoblju preporučujemo usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača (Cydia funebrana)! Izbor insekticida je u šljivama značajno manji nego u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima s propisanim karencama 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Moguće je protiv uzročnika crvljivosti bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima umjesto kemijskih koristiti biološke insekticide (B.t.k.) (K=nije primjenljivo) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Voćare nekoliko zadnjih sezona upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), štetnika koji izravno utječe na širenje truleži voća! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji, odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja pesticidima opasnim za pčele.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr