Obavijest međimurskim vinogradarima o mjerama treće usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje

Prije 11 dana upućena je preporuka o mjerama zaštite vinograda nakon cvatnje (03.7. 2023.)!

U protekla je dva tjedna zabilježeno vruće, sparno i povremeno vlažno (kišovito) meteorološko razdoblje: najviše su dnevne temperature najčešće u spomenutom razdoblju bile u rasponu 24,3-31,9°C, te je od početka mjeseca srpnja o.g. u nekoliko navrata zabilježeno ukupno čak 107,2 mm kiše! U danima 09.7.-12.7. 2023. u Međimurskom je vinogorju zabilježen drugi “toplinski val” s najvišim temperaturama zraka u hladovini 30,5-31,9°C! Prema najavama jučerašnjeg dana u dva je navrata (rano ujutro i navečer) zabilježena grmljavinska ljetna oluja s obilnim oborinama (ukupno je tijekom posljednjih nešto više od 24 sata u središnjem dijelu vinogorja palo čak 62,2 mm kiše)! Jutros je zabilježena magla, a narednih tjedan dana će biti vrlo sparno i vruće s najvišim temperaturama zraka 30-35°C! Vlažnost zraka je vrlo visoka, uz najčešće srpanjske prosječne dnevne vrijednosti u proteklom razdoblju u rasponu 62-76 % (na području vinorodne općine Štrigova – Železna Gora, mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti Rajnski rizling)!

Bobice se brzo razvijaju, pa u nekih vinskih sorti već krajem proteklog tjedna (08.7.) bilježimo početak zatvaranja grozda (npr. Rajnski rizling, Pinot sivi i sl.). Prve simptome na najopasnije bolesti plamenjače (Plasmopara) ove sezone pronalazili na lišću već 22.5. 2023., a kako je u Međimurskom vinogorju od 23.6. do 13.7. pala iznadprosječna količina oborina (na području vinorodne općine Štrigova zabilježeno je ukupno 154,2 mm), dominantna bolest u vinogorju tijekom prve polovice je plamenjača ili peronospora (Plasmopara). Na netretiranom je trsju do kraja prve dekade mjeseca srpnja zaraza netretiranog grožđa >50 % (poljski makro-pokus na lokalitetu Sveti Urban, netretirano trsje vinske sorte Kerner)! Druga dominantna bolest pepelnica (Erysiphe) pojavila se na netretiranim bobicama početkom ovog mjeseca (03.7.), a isto smo tjedan dana kasnije zabilježili sa uzročnikom crne truleži (Guognardia) (10.7.) (vidi Tablicu 1.)! 29.6. 2022. (na vinskim sortama Moslavac bijeli ili Šipon i Chardonnay). Grožđe (peteljkovina) je još uvijek osjetljivo na moguće kasne (srpanjske) zaraze uzročnikom plamenjače (Plasmopara). Vinogradarima savjetujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje nasada i nastaviti mjere usmjerene zaštite primjenom kombiniranih organskih fungicida za suzbijanje plamenjače (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Tablica 1. Prva pojava i dosadašnji značaj uzročnika bolesti vinove loze u poljskom makro- i mikro-pokusu (Sveti Urban, Vučetinec) na netretiranom trsju sorte Chardonnay, Kerner i Moslavac bijeli (Šipon) tijekom 2023. godine (do 10.7. 2023.):

Uzročnik bolesti Datum prve pojave Zaraženi organi Štetnost
Siva plijesan (Botrytis) 15.5. 2023. samo lišće Ne
Siva plijesan (Botrytis) 18.5. 2023. cvjetni organi ?
Plamenjača (Plasmopara) 22.5. 2023. samo lišće Ne
Plamenjača (Plasmopara) 21.6. 2023. grožđe *50 %
Crna trulež (Guignardia) 15.6. 2023. samo lišće Ne
Crna trulež (Guignardia) 10.7. 2023. grožđe 1 %
Crna pjegavost (Phomopsis) 16.6. 2023. donje lišće ?
Pepelnica (Erysiphe) 03.7. 2023. grožđe 1 %

*ocjena zaraze grožđa na dan 10.7. 2023.!

 

Vrućina i sparina pogoduje i aktivnom širenju pepelnice vinove loze (Erysiphe), a značajan razvoj ove bolesti na netretiranom i slabije zaštićenom grožđu očekujemo u narednih 20-ak dana! Stoga u narednim mjerama zaštite preporučujemo nastaviti suzbijanje pepelnice vinove loze registriranim pojedinačnim ili kombiniranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2022.), u aplikacijama nakon cvatnje vinograda ne preporučujemo njihovu pojedinačnu primjenu!

 

U mladim nasadima sadnje 2023. godine preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >30°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fito-toksičnost na najmlađe lišće)!

 

Zbog brzog razvoja bobica nakon cvatnje moguće je planiranje i provođenje mjera zaštite protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) na osjetljivim vinskim položajima i sortama registriranim kemijskim ili biološkim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Pred kraj mjeseca lipnja o.g. (27.6.) je započeo let druge (ljetne) generacija pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), koji je nadalje traje tijekom prve polovice mjeseca srpnja na svim praćenim lokalitetima u Međimurskom vinogorju. Za razliku od prezimljujuće populacija, njihova je ljetna pojava vrlo štetna. Gusjenice ljetne populacije oštećuju bobice, nakon čega dolazi do nesmetanog razvoja plijesni i truleži grožđa! Stoga u narednom razdoblju preporučujemo nastaviti poduzimanje preventivnih mjera njihova suzbijanja primjenom registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: Ove sezone od kraja prvog tjedna mjeseca lipnja (08.6.) bilježimo i pojavu prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (uočeno uglavnom na sortama Sauvignon, Sauvignon cabernet, Muškat, žuti, Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te fitoplazmatske žutice (Grapevine Flavescence dorée, FD i dr.) (uočeno od početka zadnje dekade mjeseca lipnja (21.6.) na sortama Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi, Sauvignon bijeli i dr.).

 

VAŽNO: Sukladno proglašenju demarkiranih područja još od 2018. godine zlatna žutica vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) na području Međimurske županije više se ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo vinogorje proglašeno demarkiranim područjem! Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja! Osim vlasnika nasada europske plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.), mjere zaštite se moraju provoditi na pojedinačnom trsju uz okućnice (“brajde”), ali i  direktno rodnoj američkoj lozi (nema otpornih sorti na karantensku zlatnu žuticu)!

Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer u protivnom širenje ove bolesti teško možemo zaustaviti!

U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/): prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje!

VAŽNO: U narednim danima obavezno postaviti žute ljepljive ploče kako bi se pratila brojnost odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus)!

 

Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

Kako ne možemo predvidjeti količinu i raspored oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna o.g., uz redovite mjere zaštite protiv uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Botrytis) i štetnika (Lobesia, Scaphoideus), dobro je tijekom srpnja planirati i provoditi tretiranje folijarnim vodo-topivim gnojivima s naglašenim sadržajem hranjiva kalcij:magnezij:kalij (Ca:Mg:K2O)! Time se pozitivno utječe na jačanje kožice bobica kako bi bile otpornije na pucanje pri mogućim jačim kasno-ljetnim i rano-jesenskim padalinama!

Izbjegavati miješanje folijarnih gnojiva sa teškim metalima (npr. bakarnim pripravcima, sredstva koja sadrže Al-fosetil) i anorganskim spojevima (npr. sumpornim fungicidima)!

 

VAŽNO: ZBOG VISOKIH DNEVNIH TEMPERATURA ZRAKA APLIKACIJE OBAVLJATI U VEČERNJIM (NOĆNIM) SATIMA!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis