Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Protekli mjesec svibanj bio je manje povoljan za uzgoj plodovitog povrća (npr. rajčica, paprika, krastavci) na otvorenim gredicama (naročito u prve dvije dekade 01.-20. 5.): tih je dana dominiralo svježe i kišovito, ali tijekom zadnje dekade prethodnog mjeseca toplo i sparno vrijeme! Iznadprosječne količine oborina padale su 02.5.-17.5. 2023. na svim mjernim mjestima, a naročito u središnjem i zapadnom dijelu Županije (vidi Tablicu 1.). Od 20.5. do 15.6. 2023. najviše su temperature zraka gotovo svakodnevno bile u rasponu 22,7°-28,9°C!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika povrća tijekom proteklog mjeseca svibnju 2023. godine na nekim mjernim lokalitetima  zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja:

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

Tablica 2. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika povrća u prvoj polovici mjeseca lipnja 2023. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 16.6. 2023. u 6.00 sati):

U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!

Tijekom narednog vikenda moguće su oborine (17.6.), a od početka idućeg tjedna (19.-21.6. 2023.) očekujemo nagli porast temperatura na vrijednosti 29-30°C!

Tržni proizvođači sadnju plodovitih vrsta povrća u negrijanim zaštićenim prostorima obavljali su tek početkom ili sredinom travnja o.g.! U prvih 50-ak dana nakon presađivanja važno je obaviti preventivne mjere zaštite protiv ekonomski značajnih uzročnika bolesti i nekih kategorija nametnika! Uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima se ponavlja iz godine u godinu pa redovito bilježimo štetne organizme prilagođene povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Od bolesti plotovitog povrća svake godine bilježimo gangrenu korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici. Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom registriranih fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje propisane karence! Proizvođači u nadziranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti pripravke sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Trichoderma spp. ili Glomus spp., Bacillus subtilis, Bacillus pumilus, Pythium oligandrum i slično). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.

Ista mjera je također poželjna u proizvodnji salatnih krastavca radi preventivne zaštite od uzročnika bolesti korijena i rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).

Zbog iznadprosječno vlažnog razdoblja koje bilježimo u danima od 13.4. do 17.5. o.g. zabilježeni su optimalni uvjeti za razvoj sive plijesni (Botrytis cinerea) – u zaštićenim je prostorima zbog visoke vlažnosti zraka ova vjerojatnost još izraženija, a prvi simptomi su primijećeni već 04.5.), te plamenjače rajčice (Phytophthora infestans) (prvi simptomi primijećeni 08.6.)! Sparina i toplina pogoduje pojavi koncentrične pjegavosti na lišću rajčice (Alternaria solani) (prvi simptomi uočeni 29.5.)!

VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode)  (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim spoznajama.

Zbog obilnih oborina u danima 11.-17.5. 2023. od 21. svibnja o.g. pronalazimo prve simptome plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) a naknadno od 8.6. 2023. i na rubnim biljkama rajčice u negrijanim plastenicima! Stoga upozoravamo proizvođače rajčice da redovito pregledavaju i provode preventivne mjere zaštite protiv ove bolesti na rajčici sa pripravcima kraće karence (do 7 dana) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, vlasnicima koji uzgajaju rajčicu na otvorenim gredicama upozoravamo na redovite kontrole zdravstvenog stanja usjeva, jer se plamenjača (Phytophthora infestans) sa bližih krumpirišta može proširiti na osjetljivu rajčicu!

 U posljednjih 30-ak dana pomoću prognoznog modela “TomCast” (za predviđanje koncentrične pjegavosti – Alternaria) na područjima uz riječne doline došli do zbroja 33 (npr. prve simptome ove bolesti na rajčici pri uzgoju u negrijanim plastenicima gredicama pronašli smo 29. svibnja o.g.)! Ranijih je sezona ova bolest značajno oštetila neke osjetljive hibride rajčice u zaštićenom uzgoju, pa birati i fungicide kraće karence radi kontrole ove bolesti (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još kalifornijski trips (Frankliniella) i cvjetni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Trialeurodes).

Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima naglašen problem “bijele mušice“ (posebice u rajčici), prvenstveno zbog vrlo vrućih i sparnih ljeta (naročito tijekom zadnjih pet sezona), te sve manjeg broja djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i “kukuljica”, pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika se nalaze na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce, različite vrste cvijeća). Mjere usmjerene zaštite su uspješno samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika registriranim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), te noviji piriproksifen i spiroteramat! U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-neretvanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %) i avermektina (abamektin) (100 %)! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr