Obavijest vlasnicima nasada koštičavog voća o mjerama zaštite početkom lipnja

Posljednja preporuka za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća upućena je prije dva tjedna (18. svibnja o.g.)!

U proteklom mjesecu svibnju zabilježeno je vrlo promjenljivo meteorološko razdoblje: u prve dvije dekade dominiralo je svježe i kišovito, a tijekom zadnje dekade toplo i sparno vrijeme! Iznadprosječne količine oborina padale su 02.5.-17.5. 2023. na svim mjernim mjestima, a naročito u središnjem i zapadnom dijelu Županije (vidi Tablicu 1.). Od 20.5. najviše su temperature zraka svakodnevno u rasponu 23,3°-28,9°C!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća tijekom proteklog mjeseca svibnju 2023. godine na nekim mjernim lokalitetima  zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora 252,2 mm 11.970 minuta 68,00 % 15,43°C
Mursko Središće 118,6 mm 14.845 minuta 80,29 % 15,10°C
Kotoriba 112,8 mm 13.980 minuta 79,00 % 15,60°C
Donja Dubrava 92,6 mm 18.475 minuta 75,71 % 15,55°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

 

U narednim danima očekujemo najviše dnevne temperature u rasponu 22-26°C, a jutarnje će vrijednosti biti 12-15°C! Moguće su nove oborine već narednog vikenda (04.6.) i početkom narednog tjedna (05.6.)!

Oborine tijekom proteklih mjeseca travnja i svibnja omogućile su jače primarne zaraze većine dominantnih uzročnika bolesti koštičavog voća, a zbog topline i sparine (uz jutarnje rose i/ili magle uz riječne doline) zabilježene u zadnjoj dekadi mjeseca svibnja i početkom lipnja bilježimo njihov početni epidemijski razvoj, npr. šupljikavosti (Stigmina), krastavosti (Venturia), kozičavosti (Blumeriella), pepelnice (Sphaerotheca), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma). Na netretiranim se stablima u drugoj polovici svibnja počela jače razvijati šupljikavost lišća (Stigmina) (npr. trešnje, šljive, breskve). Na nezaštićenim i osjetljivim sortama trešnja pojavila se bakterijska pjegavost lišća i plodova (Pseudomonas)!

Tek toplina od 20. svibnja o.g. pogoduje nešto brojnijem letu breskvina savijača (Cydia molesta) i leptira šljivina savijača (Cydia funebrana). Nakon 26.5. 2023. bilježimo i početak leta prve ili prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anaris lineatella).

VAŽNO: Lipanjske mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i uskoro se planira berba više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

Za moguće suzbijanje različitih uzročnika bolesti prednost dajemo naizmjeničnoj primjeni kombiniranih fungicida propisane kraće karence (3 do 7 dana), uz pridržavanje ograničenja o najvećem broju primjene tijekom sezone (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili koristiti sredstva dopuštena za primjenu u ekološkom voćarstvu (npr. mikrobiološki pripravci) (K=nije primjenljivo).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Pojava leptira breskvina savijača (Cydia molesta) traje ove sezone u zapadnom i središnjem dijelu Međimurja od 12. travnja! Ali, budući su mjesec travanj (-0,73°C) i prve dvije dekade mjeseca svibnja (-2,02°C) bili hladniji od očekivanog prosjeka, sve do zadnjeg tjedna mjeseca svibnja nije zabilježena njihova kritična brojnost! Stoga niti pojavu i razvoj ličinki ovog štetnika u vršnim dijelovima mladica na netretiranim stablima bresaka u središnjem dijelu Međimurja krajem mjeseca svibnja nismo zabilježili! Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika “crvljivosti” plodova bresaka i nektarina u narednom razdoblju voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom godine). Također, birati sredstva s karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je planirati i koristiti mikro-biološke pripravke radi zaštite plodova koštičavog voća početkom dozrijevanja protiv uzročnika crvljivosti iz skupine leptira (savijači i moljci) (K=nije primjenljivo)!

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je u središnjem dijelu Međimurja započeo je 14. travnja o.g., te je nešto brojniji bio u prvoj i zadnjoj dekadi proteklog mjeseca! Prema iskustvima iz ranijih sezona od prve (prezimljujuće) generacije šljivina savijača ne očekujemo značajne štete, ali budući je od negativnih travanjskih temperatura zraka rodnost šljiva na većini lokaliteta značajno smanjena, moguće je provesti usmjereno suzbijanje ovog nametnika tijekom prve polovice lipnja! Dominantni štetnici na šljivama tijekom proteklog mjeseca svibnja bile su lisne uši (Aphidae)!

Od kraja mjeseca svibnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja pratimo pomoću žutih ljepljivih ploča i atraktanta let uzročnika “crvljivosti” plodova trešnje: europske i sjeverno-američke trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi, Rhagoletis cingulata)! Do jutros nije zabilježena njihova pojava. Moguće štete od ovih tehnoloških nametnika očekujemo na sortama trešnje kasnijeg dozrijevanja, pa mjere zaštite planirati najkasnije 15-ak dana prije početka berbe (uz primjenu registriranih pripravaka karence do 14 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Dominantni štetnici tijekom proteklog mjeseca svibnja na trešnjama bile su lisne uši!

Dozrijevanje i berba srednje kasnih sorti trešnje započet će moguće nešto kasnije prosječnih sezona. Moguće veća količina oborina u prvoj polovici lipnja utječe na pucanje plodova i razvoj truleži plodova (Monilinia) sorti trešanja u dozrijevanju.

Dozrijevanjem plodova (trešnje, višnje) voćare upozoravamo na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje truleži plodova! Na položajima i sortama gdje su ranijih sezona primijećene štete preporučujemo u nasade ili pojedinačna stabla postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

 

Dodatna zaštita pčela: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis