Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Početkom mjeseca srpnja (01.7. 2022.) upućena je preporuka proizvođačima povrća u plastenicima i otvorenim poljima (gredicama) o usmjerenim mjerama zaštite protiv najvažnijih kategorija štetnih organizama koje se javljaju na području Županije! Protekli je mjesec bio iznadprosječno topli (od +0,79°C do +3,82°C iznad očekivane vrijednosti – vidi Tablicu 1.), a iznadprosječne su vrućine obilježile drugu polovicu srpnja o.g.: od 18.7. do 31.7. najviše su dnevne temperature najčešće bile u rasponu 30,1-38,5°C (samo tijekom dva dana unutar navedena dva tjedna najviše su vrijednosti bile od 24,8°-28,2°C!). Oborina je padalo malo, tek nešto u prvoj dekadi (1.-10.7.) i ponovno zadnjih dana mjeseca srpnja (30.7.)! U prvom tjednu kolovoza o.g. očekujemo nastavak iznadprosječno suhog i vrlo vrućeg razdoblja: značajnijih oborina nema a najviše će dnevne temperature biti u rasponu 31°-37°C! Zbog razlike u temperaturi zraka između dana i noći, očekujemo jutarnje rose uz riječne doline!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama u plodovitom povrću tijekom proteklog mjeseca srpnja 2022. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline u posljednjih pet jutra je svakodnevno u trajanju 230-600 minuta! Ukupno je tijekom srpnja o.g. na nekim mjestima uz riječne doline zabilježeno zadržavanje vlage na biljkama >8.000 minuta (vidi Tablicu 1.)!

Stoga smo posebne preporuke posljednjih mjesec dana upućivane tržnim proizvođačima povrtnih kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) (17.6., 8.7., 25.7. 2022.), krumpira (02.6., 14.6., 24.6., 07.7. i 22.7. 2022.), te lukovičastog (13.6., 28.6. i 12.7. 2022.) i korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin) (09.6., 28.6., 13.7. i 28.7. 2022.)!

Vrlo visoka vlažnost zraka otežava prozračivanje plastenika gdje se uzgaja plodovito povrće (npr. rajčica, salatni krastavci). VAŽNO: Još sredinom lipnja o.g. (13.6. 2022.) primijećeni su prvi simptomi plamenjače (Phytophthora), sive plijesni (Botrytis) i koncentrične pjegavosti (Alternaria) u na lišću rajčice uzgajanoj u plastenicima u središnjem dijelu Međimurja (kao posljedica iznadprosječnih oborina zabilježenih od 25.5.-10.6. 2022. – tada je u središnjem dijelu Međimurja zabilježeno 148,6 mm)! Već sredinom svibnja o.g. (13.5.) primjećujemo i simptome virusnih bolesti rajčice (TSWV)! Ipak, u drugoj polovici mjeseca lipnja i tijekom mjeseca srpnja o.g. ukupno je zabilježeno 30 dana s najvišim dnevnim temperaturama >30°C! U takvim uvjetima nismo zabilježili sekundarno (epidemijsko širenje navedenih uzročnika bolesti)! Berba rajčice u negrijanim plastenicima traje od druge polovice mjeseca lipnja o.g., pa tijekom dozrijevanja plodova rajčice preporučujemo provoditi mjere zaštite protiv uzročnika bolesti primjenom dopuštenih fungicida sa propisanim kraćim karencama (3-4 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili korištenjem mikrobioloških pripravaka (Bacillus subtilis ili Bacillis amyloliquefaciens, Bacillus pumilus, Pythium oligandrum)! U središnjem dijelu Županije, u negrijanim plastenicima s različitim hibridima rajčice i mikrobiološkom preventivnom zaštitom, u 2022. sezoni je obavljena samo jedna primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja (13.6.)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (i rajčice) (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide  (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode)  (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.

Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida sa propisanim kraćim karencama (K = 3 dana). Također, na otvorenom gredicama pri uzgoju malih krastavca (kornišonima) u zaštitama koristiti fungicide kraće karence (3-4 dana), jer već više od mjesec dana traje dozrijevanja i berbe plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na središnjim lokalitetima uz rijeku Muru već krajem mjeseca lipnja o.g. zaraza netretiranih krastavca kornišona uzročnikom plamenjače (Pseudoperonospora) bila je >25 %, a naknadno bilježimo brži razvoj ove bolesti na većini nezaštićenih gredica!

U usjevima paprike moguće je u drugom dijelu vegetacije primijeniti fungicide za suzbijanje antraknoze, pepelnice, plijesni, pjegavosti i truleži (npr. Colletotrichum, Leveillula, Botrytis i dr.), uz primjenu dopuštenih pripravaka s karencom 3-7 dana ili mikrobiološkim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) potrebno redovito preventivno suzbijanje radi sprječavanja prenošenja virusa TSWV)! Na osjetljivim hibridima potrebno je suzbijati već početnu populaciju u cvjetovima dopuštenim insekticidima kraće karence (do 7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Štete od kalifornijskog tripsa i virusa TSWV na usjevima paprike proizvođači dojavljuju od zadnjeg tjedna mjeseca lipnja o.g.!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), te noviji piriproksifen i spiroteramat! U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %) i avermektina (abamektin) (100 %)! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja (https://rezistentnost-szb-hr), ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji!

Plodovito povrće u plastenicima osjetljivo je na vršnu trulež plodova zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.

Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla.

Osim korijenasto-gomoljastog povrća (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir), uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), zadnjih godina i fitofagne stjenice (Nezara viridula), te uzročnici bolesti među kojima najveće štete bilježimo od plamenjača (Peronospora, Phytophthora) (na luku, krastavcima, krumpiru, rajčici) i specifične gangrene korjenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura.

Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Od štetnih smo organizama u plastenicima od druge polovice mjeseca lipnja o.g. zabilježili početak prekomjernog množenja kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis), stakleničke grinje (Tetranychus urticae) i cvjetnih štitastih moljaca („bijelih mušica“) (Trialeurodes).

Od druge polovice proteklog mjeseca srpnja bilježimo aktivni let leptira sovica (Noctuidae), a ljetnu (drugu) generaciju kukuruzna moljca (Ostrinia nubilalis) primjećujemo od zadnjih tjedan dana srpnja!! Njihove gusjenice često napadaju plodove paprike u dozrijevanju i berbi tijekom mjeseca kolovoza! Naredne mjere zaštite provoditi isključivo primjenom insekticida djelotvornih na gusjenice kukuruznog moljca i lisnih sovica, a i dopuštenih za primjenu u usjevima paprike sa kraćom karencom (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je koristiti i botaničke (biljne), te neke mikrobiološke insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Sva sredstva za zaštitu bilja primijeniti sukladno uputama na etiketi, pri čemu naročito voditi računa o dopuštenju prema vrstama povrća, najvećem broju dozvoljenih primjena tijekom jedne sezone na istoj površini, količini ili koncentraciji primjene, te propisanoj karenci!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama!

VAŽNO: TIJEKOM VISOKIH DNEVNIH TEMPERATURA ZRAKA APLIKACIJE OBAVLJATI U VEČERNJIM ILI NOĆNIM SATIMA!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr