Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske
Pregledom komercijalnih nasada lijeske na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Baranja, Valpovo, Đakovo i Dalj), utvrđeno je kako su kulitivari lijeske u fenofazi prema BBCH skali 71-72 tj. zametnuti plodovi su u intenzivnom porastu. Imajući u vidu evidentan nedostatak oborina od početka vegetacijske sezone, gotovo ni u jednom nasadu nije primijećen razvoj gljivičnih oboljenja plodova (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova-Nematospora spp., Fusarium spp. i dr.) ili listova (pepelnica-Phyllactinia spp., pjegavost listova-Septoria spp., Gnomonia spp., Piggotia spp. i dr.).
Međutim, kako su za kraj mjeseca svibnja prognozirane oborine, potrebno je zaštititi nasade lijeske fungicidnim pripravcima. Za ovu svrhu i u ovome periodu mogu se koristiti pripravci na bazi bakarnog hidroksida (Champion 50 WG), bakarnog oksiklorida (Neoram WG), kombinacija bakarnog hidroksida i bakarnog oksiklorida (Airone SC), dok su sva ostala sredstva na bazi bakra registrirana za korištenje u fazi mirovanja vegetacije do faze pojave prvih listova. Od sistemičnih pripravaka može se koristiti sredstvo na bazi miklobutanila (Systhane 20 EW – krajnji rok za primjenu zaliha 31.01.2023.), kombinacija piraklostrobina i boskalida (Signum).
Za suzbijanje pepelnice u ovome periodu registrirana su sredstva na bazi sumpora (Chromosul 80, Microthiol special disperss i Cumulus DF). S primjenom sumpornih pripravaka u vegetaciji lijeske treba biti oprezan te bi ih trebalo koristiti u nižim koncentracijama i na temperaturama zraka nižim od 28 °C, jer iskazuju efekt fitotoksičnosti na lišće lijeske.
U nasadima gdje je primijećeno početkom vegetacije naglo venuće i sušenje pojedinih grana na grmovima ili rjeđe cijelih stabala, može se opravdano sumnjati na pojavu vrlo opasnih bolesti bakterijske paleži, raka lijeske i loma stabljike i grana (Xahthomonas arbicola pv. Corylina, Pseudomonas avellanae, Cytospora corylicola i dr.). Borba protiv ovih bolesti je teška ali se može preporučiti u ovome periodu odrezivanje zaraženih grana na 30 centimetara ispod mjesta sušenja i njihovo spaljivanje izvan nasada. Alat treba poslije svakog reza obavezno dezinficirati mješavinom (50 % alkohola i 50% natrijevog hipoklorita – varikina) a rane na grmu premazati/poprskati sredstvima na bazi bakra (Bordoška juha Caffaro 20 WP i dr.). Napomena: od kemijskih sredstava u borbi protiv ovih opasnih bakerioza u ovome periodu mogu se koristiti sredstva na bazi bakra koji djeluju i na lisne pjegavosti i to na bazi bakarnog hidroksida (Champion 50 WG), bakarnog oksiklorida (Neoram WG) i kombinacija bakarnog hidroksida i bakarnog oksiklorida (Airone SC) dok se sva ostala sredstva koriste u jedan do dva tretmana u jesen i proljeće do početka pojave prvih listova.
Kada se govori o štetnicima lijeske u većini nasada primijećena je vrlo velika populacija zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp.). Simptomi napada lisnih ušiju se vrlo lako prepoznaju već kod ulaska u nasad jer su listovi naočigled „vlažni“ i sjajni što je posljedica lučenja medne rose od strane lisnih uši koja pada s naličja gornjih listova na lice donjih listova. Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirana su sredstva na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti protiv lisnih uši od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman na suzbijanje jaja.
U pojedinim nasadima registrirana je veća nazočnost štitastih uši (Eulecanium sp.). Štetnik se prepoznaje po kuglastim crvenkasto-smeđim štitićima gusto raspoređenima po dužini tanjih grana. Kod pojave prvih ličinki za suzbijanje se može koristiti sistemični insekticid na bazi spirotetramata (Movento) uz dodatak mineralnog/parafinskog ulja ili silikonskog okvašivača (Optimus, Silvet L-77, Fitosilicon i dr.) uz korištenje većih količina vode po jedinici površine (800 lit. i više).
U ekološkim nasadima lijeske od insekticida mogu se koristiti pripravci na bazi spinosada (Laser), koji je na žalost registriran samo za suzbijanje Jabučnog savijača. Od ekoloških pripravaka koji utječu na smanjuje populacije lisnih ušiju, mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i dr.
U ekološkoj proizvodnji preventivna tretiranja protiv lisnih pjegavosti mogu se provoditi pripravcima koji su registrirani kao ojačivači ili gnojiva: Fitobacilus, Frutifolia, Fitomil L-60, bolesti ploda Fusver, pepelnica Fitofert sumpor, Secur zolfo i sl. Distributeri ovih proizvoda su tvrtke: Bioimput doo, Fito promet doo, Pro-eco doo, Colić trade doo i dr.
Posljednje dvije godine u sjevernim (Baranja) i istočnim (Dalj) dijelovima županije, zapaža se naglo širenje populacije Bakrenastog krasnika (Perotis lugubris), koji je posebno opasan u mladim nasadima lijeske (starosti 1-2 godine). Štetnik je kornjaš dužine 1,5 – 2,5 cm, bakrenaste boje s izraženim presijavajućim (metalik) efektom a štete se očituju u prstenastom izgrizanju pupova i kore oko pupova te pregrizanjem peteljki mladih listova. Za sada u EU nemamo registriranog insekticida za suzbijanje ovoga štetnika i nema podataka o učinkovitosti pojedinih insekticida na ovoga štetnika te se za sada može preporučiti obilazak mladog nasada na dnevnoj bazi i ručno sakupljanje odraslih štetnika (imaga) te njihovo uništavanje.
Za sada nije primijećena prisutnost i pojava prvih šteta na plodovima lješnjaka od najznačajnijeg štetnika lijeske ljeskotoča – Curculio nucum L. Međutim, kako štetnik početkom lipnja prelazi na plodove (gronje) koji su u intenzivnom porastu, potreban je redoviti obilazak nasada i pregled metodom otresanja grana. Postoje naznake kao se u ovu svrhu mogu koristiti i obične žute ljepljive ploče ako se vješaju na pogodnim donjim granama na visini od 50 cm od tla. Kritičnom brojkom i pragom odluke smatra se ulov 3-4 pipe po stablu/grmu. Na žalost u RH više nemamo registriranog insekticidnog pripravaka za suzbijanje ovoga štetnika. Kako su ženke ljeskotoča aktivne i polažu jaja u periodu 5-6 tjedana, zaštitu treba provoditi ostalim registriranim insekticidnim pripravcima koji imaju dozvolu u lijesci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) i to u 2-3 tretmana. Učinkovitost ovih insekticida na ljeskotoča treba provjeriti.
Obilaskom nasada lijeske, zamijećena je vrlo slaba nazočnost fitofagnih stjenica (smrdljivi martini), koje su u protekloj sezoni u pojedinim nasadima napravile značajne štete na plodovima lješnjaka ali je zamijećeno sporadično polaganje jaja na naličjima listova. Jaja su okrugla, bijele boje i veličine 0,5-0,8 mm a ženka ih polaže u klasterima (20-35 kom.) u obliku nepravilnog kruga ili šesterokuta. Kako u RH nemamo registrirani insekticidni pripravak za suzbijanje stjenica, preporuka je provoditi redoviti pregled nasada od sredine mjeseca lipnja te ako se uoče ličinke, obaviti 2-3 tretmana u razmaku od 15 dana pripravcima registriranim za korištenje u lijesci.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
dr.sc. Tihomir Validžić