Obavijest uzgajivačima krizantema o suzbijanju bijele hrđe i ostalih štetnika

Sredinom proteklog mjeseca kolovoza (13.8.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla u vrijeme njihova zamračivanja.

Tijekom proteklog mjeseca kolovoza na većini mjernih mjesta u Međimurju zabilježeni su vrlo povoljni uvjeti za razvoj neželjenih promjena u krizantemama (uzročnika bolesti i štetnih organizama životinjskog podrijetla): na lokalitetima zapadnog i središnjeg dijela Županije zabilježena je značajno veća  mjesečna količina oborina (119,0-134,6 mm), zbog dugotrajnih rosa i jutarnje magle mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline trajalo je vrlo dugo (12.220-22.030 minuta), a prosječna je mjesečna vlažnost zraka u mjesecu kolovozu ove godine bila vrlo visoka (77,00-84,54 %) (vidi Tablicu 1.)!

Najviše dnevne temperature zraka sa 30-ak°C u posljednja su dva tjedna pale na vrijednosti 19,4°-28,7°C! Minimalne temperature zraka nakon 17. kolovoza o.g. manje su od 14°C, a posljednjih tjedan dana u dva su navrata bile <6,5°C!  U narednim danima ne očekujemo nove oborine, jutra će biti svježa a najviše dnevne temperature zraka u rasponu 24-27°C!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama krizantema tijekom proteklog mjeseca kolovoza 2021. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna temperatura zraka Prosječna vlažnost zraka
Železna Gora 134,6 mm 10.485 minuta 19,59°C 79,30 %
Novakovec 41,2 mm 12.220 minuta 19,49°C 84,44 %
Belica 119,0 mm 8.590 minuta 20,03°C 81,02 %
Mursko Središće 122,6 mm 22.030 minuta 19,54°C 84,54 %
Kotoriba 72,2 mm 13.820 minuta 19,62°C 77,00 %
Donja Dubrava 69,6 mm 19.275 minuta 20,12°C 77,75 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

U takvim uvjetima od početka zamračivanja bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj bolesti krizantema, naročito bijele hrđe (Puccinia), smeđe truleži (Didymella) i sive plijesni (Botrytis).

U prvom tjednu mjeseca rujna prestaje zamračivanje krizantema, a prema višegodišnjim iskustvima u prvom tjednu mjeseca rujna pronalazimo prve simptome najopasnije bolesti – bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)!

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih sorti i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju registrirane površinske i sistemične djelatne tvari (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (triazoli) i strobilurina početkom novog milenija u Europi se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide.

Proizvođače krizanteme posebno upozoravamo da je skupina fungicida strobilurini, u pokusima još prije 15-tak sezona učinkoviti na bijelu hrđu u Međimurju, vrlo rizična za pretjeranu, čestu ili nestručnu uporabu zbog moguće brze pojave rezistentnih ili otpornih populacija biljnih bolesti (a naročito iz skupina hrđa i pepelnica)! Stoga u uspješnoj strategiji kemijskog suzbijanja bijele hrđe treba uvijek mijenjati i kombinirati različite skupine kemijskih pripravaka uz načelo da se jedna grupa fungicida ne bi smjela koristiti više od 2-3 puta tijekom proizvodne sezone.

Dobru preventivnu zaštitu daju ditiokabamati i ftalimidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Iz kemijske skupine benzimidazola bila je dostupna djelatna tvar tiofanat-metil* (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (dopušten u nekim cvjetnim vrstama, npr. karanfilima). Prema literaturnim podatcima bezimidazoli daju određenu preventivnu zaštitu protiv smeđe truleži krizantema. *Rok valjanosti rješenja djelatne tvari tiofanat-metil je istekao 19.4. 2021., krajnji rok prodaje zaliha bio je 19.7. 2021., a zadnji rok za primjenu zaliha je 19.10. 2021.!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom početkom rujna o.g., zbog sparine i topline, bilježimo optimalne uvjete za pojavu lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a još postoji opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši preporučujemo koristiti registrirane sistemične insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci iz skupine naturalita (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju. U slučaju potrebe suzbijanja štitastih moljaca (“bijele mušice”) (Trialeurodes, Bemisia) u program zaštite krizantema uključiti registrirane pripravke za ukrasno bilje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Tijekom proteklog mjeseca kolovoza bilježimo i pojačanu aktivnost leptira sovica i druge generacije kukuruznog moljca! Toplo i sparno razdoblje tijekom prve polovice rujna o.g. može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. soviceNoctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljacOstrinia). Za suzbijanje štetnih gusjenica u krizantemama i ukrasnom bilju registrirani su primjerice neki sintetski piretroidi ili neki regulatori razvoja kukaca (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis