Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Zbog izrazito vrućeg i sparnog, te krajem srpnja i početkom kolovoza o.g. kišnog razdoblja, prije jedanaest dana (02.8.) i još početkom zadnje dekade mjeseca srpnja (21.7.) upućena su upozorenja o mogućoj pojavi gljivičnih i bakterijskih bolesti krizantema tijekom 2021. sezone. Temeljem vremenskih uvjeta koje očekujemo u narednom razdoblju proizvođače krizantema još više upozoravamo na redovite preglede i preventivne mjere zaštite! Posljednja tri dana na svim mjernim mjestima ponovno bilježimo najviše dnevne temperature >31°C, a isto očekujemo i naredna 5 dana (uz rast najviših vrijednosti do 34°C). Time za poljoprivredne biljke započinje peti ovogodišnji “toplotni udar”, koje bilježimo od druge polovice mjeseca lipnja!! Od početka mjeseca kolovoza o.g. uglavnom je vrlo sparno i toplo vruće razdoblje: najviše su dnevne temperature zraka u danima 1.8.-12.8. 2021. najčešće bile u rasponu od 26,4° do 32,6°C (samo je 5. kolovoza o.g. zabilježen nešto svježiji ljetni dan s najvišom izmjerenom vrijednosti 21,5°C). Vlažnost zraka je u istom razdoblju u dnevnim prosjecima 75,6 do 98,0 % (vidi Tablicu 1.). Zbog razlike u temperaturi zraka između dana i noći, nastavlja se trend jutarnjih rosa i pojava sumaglice uz riječne doline!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama krizantema tijekom većeg dijela prve polovice mjeseca kolovoza 2021. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

Moguće osvježenje s padom najviših dnevnih temperatura i oborinama očekujemo tek sredinom idućeg tjedna (17./18.8.)!

Kako krizantema spada u skupinu biljaka kratkog dana čiju cvatnju potiču hormoni koji se formiraju noću u starijem lišću, sama cvatnja će nastupiti ako kod biljaka određene visine rasta nastupe dani ispod kritične dužine (kraći od 13 sati). Poznavanjem kritične duljine dana, odnosno granice između dugog i kratkog dana, može se odrediti početak cvatnje krizantema. Pokrivanje krizantema crnim plastičnim folijama obično se provodi od prvog tjedna kolovoza do prvog tjedna rujna, a tada prema višegodišnjim prosjecima povremeno očekujemo kasno-ljetne ciklone koje donose kišne dane i povišenu vlagu zraka. Zamračivanje krizantema u tom razdoblju dodatno pogoduje razvoju nekoliko skupina biljnih bolesti, prvenstveno zbog povišene vlažnosti zraka i učestale rose i/ili magle, koje tijekom kolovoza i početkom rujna često nastaju zbog razlike u noćnim i dnevnim vrijednostima temperatura zraka! Zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline Mure i Drave od početka kolovoza o.g. traje duže od 8.000 minuta (na otvorenom) (vidi Tablicu 1.)!

Zbog topline i dugotrajnijeg zadržavanja vlage na biljkama (rosa, magla), obično u takvim uvjetima pronalazimo prve znakove lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria). Uz zamračivanje krizantema raste opasnost od pojave i razvija bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)! Stoga u narednim zaštitama preporučujemo redovito primjenjivati dovoljno učinkovite i dopuštene fungicide za suzbijanje navedenih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ekonomski najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa (Puccinia horiana), protiv koje tijekom uzgoja krizantema provodimo najveći broj usmjerenih zaštita primjenom različitih fungicida. U relativno kratkom razdoblju, za vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta, bijela hrđa može potpuno uništiti osjetljive sorte krizantema. Stoga većina tržnih proizvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek zadovoljavajući. Bijelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetljivije mlado lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova, između lisnih žila, prvo se pojavljuju male svjetlo-zelene ili žućkaste pjege promjera svega 1-5 mm. Tkivo pjega može biti malo “udubljeno” (konkavno), a boja se vremenom mijenja u smeđu (zbog nekroze ili odumiranja tkiva unutar pjega). Može ih biti nekoliko, ali ubrzo se njihov broj povećava pa se međusobno spajaju. S njihove donje strane se razvijaju tipične bradavičaste ružičasto-bijele izrasline (sorusi ili pustule), veličine 0,5-3 mm,  po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji. Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je značajno štetnija. Zabilježene su potpune štete na krizantemama u stakleničkom uzgoju.

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne mjere radi sprječavanja unosa bolesti u proizvodna područja krizantema. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju presadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže razdoblje udomaćena, te se endemično razvija (npr. Nizozemska, Italija). Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i više-manje “sistemične” djelatne tvari (npr. mankozeb, metiram, kaptan, folpet, azoksistrobin, trifloksistrobin, miklobutanil, tetrakonazol, penkonazol, ciazofamid) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide. Iskustva potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija spomenutih fungicida (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha).

 Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom kolovoza još uvijek bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a zbog visokih temperatura zraka raste opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Tijekom cijelog proteklog mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza o.g. bilježimo pojačanu aktivnost leptira sovica (Noctuidae), ali i pojavu leptira druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis)! Toplo i sparno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia).

Stoga je potrebno redovito pregledavati biljke na navedene štetne organizme, vješati i redovito mijenjati žute i plave ljepljive ploče iznad krizantema, te redovito poduzimati mjere za njihovo suzbijanje primjenom dovoljno učinkovitih i dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr