Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja započinje uzgoj krizantema na tradicionalan način, odnosno sadnja presadnica tzv. “šmitovka” na otvorene gredice, koje se naknado pokrivaju plastičnim tunelima.

Prema iskustvima iz ranijih proizvodnih sezona proizvođače krizantema pri uzgoju na otvorenim gredicama i zaštićenim prostorima redovito upozoravamo na moguću pojavu gljivičnih uzročnika bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike. Ovisno o sadržaju organske tvari u zemljištu, plodoredu i potencijalu bolesti, u vrijeme ukorjenjivanja i naglašenog početnog rasta krizantema očekujemo razvoj patoloških uzročnika venuća, odnosno truleži korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema.

Za zaštitu krizantema protiv propadanja mladih biljčica moguće je preventivno i povremeno svakih 12-15 dana zalijevati gredice otopinom dopuštenih fungicida za primjenu u cvijeću (ukrasnom bilju) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ova mjera zaštite se obavezno provodi prvih 40-tak dana nakon sadnje, naročito ako se krizanteme često uzgajaju na istoj površini a nije obavljena kemijska sterilizacija zemljišta.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Među bolestima nadzemnih organa krizantema tijekom srpnja se obično prvo pojavljuju simptomi smeđe (Septoria) i crne ili koncentrične (Alternaria) pjegavosti lišća, odnosno vrste kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka.

U višegodišnjim prosjecima lipanj je jedan od najvlažnijih mjeseci tijekom godine u kojem očekujemo nešto više od 100 mm oborina. Ove sezone nije tako: druga polovica mjeseca lipnja o.g. ostat će upamćena kao jedna od najtoplijih od kada postoje mjerenja meteoroloških podataka. Naime, svi dani 16.-30. lipnja o.g. imali su najviše dnevne temperature zraka u hladovini od 30,3° do 36,2°C. Pritom na većini mjernih mjesta nije zabilježeno niti 10 % od očekivane mnogogodišnje količine padalina (npr. Železna Gora, Donja Dubrava)! Prosječna mjesečna lipanjska temperatura zraka na nekim je mjernim mjestima bila 4,77°C veća od višegodišnjih vrijednosti (u posljednjoj dekadi proteklog mjeseca najviša je dnevna temperatura pritom tijekom 7 dana bila u rasponu 34,6-36,2°C)! Vlažnost zraka je vrlo visoka, prosječne dnevne vrijednosti su uz riječne doline najčešće u rasponu 63,1-78,7 %! Vlaženje biljaka tijekom jutarnjih sati je gotovo svakodnevno, naročito uz riječne doline, najčešće u trajanju od 220-630 minuta!

Tek tijekom jučerašnjeg je dana prema najavama malo osvježilo, najviše su dnevne temperature na većini mjernih mjesta bile do 27,9°C a tijekom popodnevnih sati kiša je padala na svim mjernim mjestima u količinama od 3,4 mm (Donja Dubrava) do 13,2 mm (Železna Gora)!

U naredna 4 dana najviše bi dnevne temperature trebale biti u rasponu 23-28°C, uz moguće oborine (5.7. 2021.), a naknadno ponovno očekujemo vrlo vruće i sparne dane s najvišim vrijednostima 34-36°C!

Vrlo visoka vlažnost zraka ovih dana otežava prozračivanje plastenika gdje se uzgajaju krizanteme. U jutarnjim su satima očekujemo dugotrajne rose (moguće sumaglice), a posebice uz riječne doline (i blizine akumulacijskih jezera na rijeci Dravi). Mogući vremenski uvjeti u narednom razdoblju s povremenim ljetnim oborinama, povišenom vlagom zraka, dugotrajnim vlaženjem biljaka (rosa) i najvišim dnevnim temperaturama u rasponu 26-32°C potencijalno pogoduju ranijoj pojavi najopasnije bolesti krizantema: bijele hrđe (Puccinia horiana)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla, početkom i tijekom srpnja obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus, Nezara)), a vrlo topli ljetni dani (ali pri nižoj vlažnosti zraka) povećavaju opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za početno suzbijanje lisnih uši (Aphidae) i štetnih stjenica preporučujemo koristiti neke od insekticida registriranih za primjenu u cvijeću (ukrasnom bilju) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Iznad biljaka vješati žute i plave ljepljive ploče, te redovito pratiti populaciju cvjetnog štitastog moljca (Trialeurodes) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella), naročito u zaštićenim prostorima!

Ako se pri uzgoju krizantema na otvorenim gredicama tijekom početnog rasta i razvoja umjesto sustava kap na kap koristi metoda navodnjavanja “kišenjem”, odnosno ako tijekom srpnja – početkom kolovoza zabilježimo učestalije kiše tada već početkom ili sredinom kolovoza možemo uočiti štete od lisne nematode krizantema (Aphelenchoides ritzema-bosi). Ova se nematoda ranije vrlo uspješno suzbijala prskanjem i zalijevanjem neki sistemnih organo-fosfornih pripravaka, ali zadnjih godina postaje sve veći problem pri uzgoju krizanteme na otvorenim gredicama u vlažnim sezonama tijekom početnog rasta krizantema. Od 2017. u našoj je zemlji registriran pripravak fluopiram kao nematocid za primjenu u povrćarstvu kroz sustav navodnjavanja kapanjem (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Voditi računa o novijim spoznajama razvoja rezistentnosti ili otpornosti neželjenih organizama na neka sredstva za zaštitu bilja! Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen i spiroteramat! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika, na imidakloprid je osjetljivo pet testiranih populacija. U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %), avermektina (abamektin) (100 %) i tiametoksama! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu krizantema zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja (https://rezistentnost-szb-hr).

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima (tretirane biljke ne smiju se presađivati na otvoreni prostor)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr