Uputa tržnim proizvođačima kupusnjača
Usjevi ranih kupusnjača čija je sadnja obavljena već krajem mjeseca ožujka o.g., a bili su pokriveni paučinastom folijom, moguće u narednih 10tak dana počinju berbom. Ovogodišnji proljetni mjeseci (kraj ožujka, travanj, prva polovica svibnja) bili su različito povoljni uzgoj ranih kupusnjača (u početku rasta i razvoja malo oborina – usjeve je trebalo navodnjavati, te velike oscilacije između relativno hladnih noći s temperaturama nižim od 7°C i toplijih dana s temperaturama većim od 20°C – u prvoj polovici mjeseca travnja o.g.)!
Ipak, od zadnje dekade mjeseca travnja o.g. uvjeti su se značajno promijenili, jer često bilježimo oborine, ali je nadalje ostalo relativno svježe za ovo doba godine! Također, protekli je mjeseca travanj bio značajno hladniji od prosjeka (umjesto očekivanih 10,3°C prosječna je mjesečna temperatura iznosila tek 8,5°C), pa je usjevi ranih proljetnih kupusnjača značajno sporije razvijaju nego prethodnih sezona. Dovoljno vlažno svibanjsko razdoblje pogoduje rastu i razvoju ranih kupusnjača, ali zbog svježih noći dosadašnji je mjesečni prosjek temperature manji za 1,1°C od očekivane vrijednosti (primjerice, jutros je najniža temperatura zraka uz riječne doline bila samo 2,5-3,4°C) (zabilježeno Novakovec i Mursko Središće)!
Još od zadnjih dana mjeseca ožujka o.g. zabilježili smo početak leta leptira lisnih sovica (Noctuidae) (registrirano na dan 30.3. 2021.), a tek posljednjih desetak dana toplinske su vrijednosti pogodovale letu različitih vrsta leptira i moljaca (od 10.5. 2021.)! U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa, a kada to vremenski uvjeti dopuste, provoditi mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 dana.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja od usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Stoga rane kupusnjače u pravilu u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti (izuzev ranih usjeva pokrivenih paučinastom folijom a koje navodnjavamo u više navrata kišenjem ili orošavanjem).
Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (sredinom i tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!
Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu – na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i “podrivačke” zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala.
Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka “Alzchem” iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom “Perlka®”.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
0 komentara
Napišite komentar