Ratarstvo, Savjet

Lucerna traži najbolju i najplodniju zemlju, dobre strukture i vodozračnih odnosa!

Lucerna ili kako je volimo zvati kraljica krmnih kultura biljka je koja zaslužuje da je svaki proizvođač mlijeka uvrsti u svoj plan proizvodnje krme, kao što želi da ima najbolje grlo u staji tako i dobro lucerište predstavlja odraz dobroga gazde koji ima znanje i iskustvo da bi je proizveo, a ujedno gospodari tlom na najbolji mogući način.

Lucerna je kraljica krme pa zahtijeva i takav tretman. Znači, traži najbolju i najplodniju zemlju, dobre strukture i vodozračnih odnosa (to imaju tla s većim postotkom humusa). Traži preciznu – kvalitetnu tehnologiju obrade i sjetve. Nije tolerantna na kisela tla, depresije gdje se kod velikih oborina voda može zadržavati više dana, ili visoke razine podzemnih voda, ostatke zemljišnih herbicida. Uz sve navedeno istaknuo bih kao važan čimbenik i strpljenje poljoprivrednika. Zašto?

Ako smo samo u posljednjih 50 godina intenzivne proizvodnje maksimalno iskorištavali naše oranice a manje im vraćali kroz stajski gnoj i gnojidbu dok kalcizaciju uopće i nismo provodili, ne možemo očekivati da ćemo nakon obavljene analize tla i dodavanja potrebnih količina vapna, NPK gnojiva i stajskoga gnoja tlo u jednoj godini popraviti za sve ono što smo krivo činili kroz tolike godine.

Neka nova iskustva

Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da lucernu zadržim dulje vrijeme, dakle, napravljena je analiza tla i prema njoj gnojidba i kalcizacija, ipak nije trajala dugo. Odlučio sam biti strpljiv i napraviti baš sve što struka nalaže, a da je u praksi moguće i primjenjivo. Odabrao sam parcelu bez visokih podzemnih voda, s blagim nagibom bez depresija i dakako obavljena je prva kemijska analiza tla koja mi je pokazala ne baš ohrabrujuće podatke. Tlo je srednje kiselo, pH-5,5 (u KCL-u), siromašno humusom (1,29) i preporučene su kalcizacija i gnojidba NPK gnojivom i stajnjakom što je i učinjeno (slika 1.)

Slika 1. Kalcizacija po površini

Slika 2. Lucerište

Nakon četiri godine napravljena je druga analiza tla s malo više ohrabrujućim brojevima. Naime, pH je bio 6,17 (u KCL- u) a humus osrednji (1,59), nije bilo idealno ali je bilo podnošljivo. Odrađena je sjetva u jesen 2009. i konačna nagrada za uloženo pokazuje slika 2 u drugoj godini korištenja lucerišta.

U 2013. godini napravljena je nova analiza tla koja me još više zaintrigirala, a pokazala je približan ph-6,0 u KCL i povećan humus na 2% . U 2014. nakon skidanja zadnjeg otkosa lucerište je preorano.

Nakon nekoliko godina plodoreda na istu parcelu ponovno sijem lucernu. Iskustva imam, tehnologija mi je poznata. Ljeti 2017. napravljeno duboko podrivanje i poravnavanje parcele kako bi se do jesenskih rokova sačuvala vlaga i tlo lakše pripremilo. Predkultura je bio stočni grašak u smjesi sa žitaricom koji je skinut u svibnju za sjenažu, slika 3.

Slika 3. Spremanje stočnoga graška u smjesi sa žitaricom u rolobale sjenaže (svibanj 2017.)

Inače struka iza leguminoze ne preporučuje sijati leguminozu, ali kad nemaš izbora ima to i svoje prednosti, a to je svakako dobara struktura i rahlost tla za jesensku sjetvu te minimalna zakorovljenost. Možete parcelu pripremiti kao da je bila zimska brazda. Sada je preostalo samo čekati povoljno vrijeme i rokove za jesensku sjetvu. Prilikom oranja ostao sam iznenađen koliko je tlo rahlo, što zorno pokazuje slika 4.

Slika 4. Oranje prije sjetve lucerne, kraj kolovoza 2017.

Za to su zaslužni lucerna iz 2009. i grašak iz 2016. uz sve navedene radnje i ulog. Nije mi se žurilo sa sjetvom jer je tlo bilo toliko rahlo da bi mi noga propadala 5-6 cm dok hodam po njoj. Odlučio sam dva tjedna ostaviti tlo da se slegne i onda išao u sjetvu. Korištena je usluga sjetve novim strojevima, preciznom sijaćicom i rotodrljačom s paker valjkom u količini od 15 kg sjemena/ha, slika 5.

Slika 5. Precizna sjetva lucerne

Odlučio sam nakon sjetve ne valjati tlo jer je sjeme precizno položeno na 1 cm dubine i pokriveno. Prognoza je bila dobra uz skoru kišu i toplo vrijeme do kraja rujna.

Slika 6. Sjetva obavljena 12.9.2017., foto 29.9.2017, naziru se redovi (kotiledoni)

Slika 7. Foto 14.10.2017, lucerna ima 3-5 pravih listova, za idealno prezimljavanje treba razviti 7-10 listova, za što joj je ostalo dovoljno vremena, čista od korova

Ovaj put odluka da ne povaljam parcelu bila je opravdana zbog dobro slegnutoga i rahlog tla, ali i povoljnih uvjeta za nicanje. Jedan od glavnih razloga da tlo nakon sjetve ne povaljam teškim valjkom bila je bojazan da tragovi guma od traktora u tako rahlom tlu ne ostave dublje tragove od valjaka. To poslije predstavlja velik problem u košnji i skupljanju lucerne jer kanali od tragova guma ostaju kao “betonirani” do kraja trajanja lucerišta. Znači da odluke kada i koje priključke u sjetvi koristiti ovise o mnogim čimbenicima, prije svega stanju tla i vremenskim prilikama.

Danas mi je veliki problem koji se javlja kod dugogodišnjeg korištenja lucerišta prorjeđivanje sklopa od najezde voluharica, kojih je zbog blagih zima jednostavno previše.

Slika 8. Snimljeno 15.3.2021., isto lucerište, pH-6,5 Zbog blagih zima najezda voluharica koje čine značajne štete i prorjeđuju sklop lucerišta, od korova prevladava mrtva kopriva česta na kalciziranim tlima i mišjakinja koja se tijekom godina pojačano širi i također smanjuje vijek trajanja i prinos lucerišta

Slike 9. i 10. Snimljeno u kolovozu 2020. godine

U ljetnim mjesecima na lucerištu se najbolje vide razlike na površini u prinosu, a zapravo su još i veće u samom tlu. Na ovoj se parceli naime dogodio kvar na prikolici za stajski gnoj, unijeto je prema analizi tla NPK gnojivo i sve ostale već opisane radnje, a rezultat se najbolje vidi u stresnim vrućim ljetnim mjesecima na slici 15-16. Nedostatak stajskoga gnoja uzrok je nedostatka humusa, a posljedice su loša struktura i vodozračni odnosi te biljke koje trpe. Tu nema dovoljno laički rečeno živog svijeta u tlu ni kvržičih bakterija, a onda niti biološke fiksacije dušika zbog koje je lucerna kraljica krme, ali i biljka koja poboljšava i oplemenjuje tlo.

Stočari, ne griješite!

Danas znam da su potrebna desetljeća kako bismo tlu vratili ono što smo izgubili – njegovu strukturu i plodnost koja je izražena kroz određeni postotak organske tvari tla ili humusa. On je temelj kvalitete tla i izvor energije za uspješan rast biljaka. U humusnim tlima prisutna je mrvičasta struktura koja poboljšava prozračnost i drenažu tla, pozitivno djeluje na vezanje vode, manje je sklona eroziji i u konačnici omogućava lakšu obradu tla (znači ekonomičnija proizvodnja uz manji utrošak energije-strojeva). Često na istim parcelama imamo različite vrste i klase tala pa sama analiza i preporuka za gnojidbu neće svugdje postignuti dobre rezultate – to možemo popraviti jedino dobrim gospodarenjem uz unos organskog materijala.

Nagrada za uspješan rad

Vjerujem da ste u ovom tekstu prepoznali i našli neki od uzroka zašto nije uspjela i kod vas, možda ste nešto od nabrojenog u agrotehnici ispustili. Ako ste tlo doveli do neutralnog pH, vratili mu dio potrošenog humusa, pazili kojim ste herbicidima tretirali predkulture, podrivali i duboko zaorali, dobro gnojili, sijali u dobro pripremljen površinski sloj od 1 do 2 cm,  onda nema razloga za neuspjeh. Svakako treba uzeti u obzir i vrijeme potrebno da se tlo dovede u red, ne može se to postignuti preko noći i u jednoj godini.

Manje je bitno je li to proljetni, ljetni ili jesenski rok sjetve, koje je sjeme uzeto i količina s obzirom na nepredvidivu klimu. Međutim, ako smo dali sve od sebe i tlo doveli u zdravo i dobro stanje, lucerna će biti indikator i odlična potvrda da tlom gospodarite na najbolji mogući način, pa je danas koristimo ne samo kao vrhunsku voluminoznu krmu  već i kao ekološki značajne površine (EZP), a za što smo nagrađeni kroz proizvodno vezane potpore za proteinske usjeve. Danas i mnogobrojni ratari pokazuju interes za lucernu što je dobar znak, ali imaju jedan veliki problem, već ga i vrapci na grani znaju, a to je kronični nedostatak ili pad humusa u tlu.  U biti, nedostatak organskog materijala ili stajskoga gnoja koji se danas pokazuje presudnim u poboljšanju strukture i plodnosti naših oranica jedini je način koji vidim u borbi sa sve izraženijim klimatskim promjenama.

Lucerna nije tolerantna na kisela tla, depresije gdje se kod velikih oborina voda može zadržavati više dana, ili visoke razine podzemnih voda, ostatke zemljišnih herbicida

 Lucerna traži dobru plodnu zemlju, dobre strukture i vodozračnih odnosa, što znači da ju trebamo sijati na najboljim parcelama jer ćemo samo tako dobiti dugotrajno lucerište, a uloženo biti i vraćeno

Tomislav Mikel, dipl. ing.

Izvor: Mljekarski list 4/2021.