Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Maslina, kao trajan simbol Mediterana, stara je koliko i ljudska civilizacija. Ta drevna vazdazelena mediteranska voćka proširila se je na naše otoke i priobalne krajeve, prije svega zahvaljujući svojoj skromnosti, možemo reći i njezinoj morfologiji, jer je zauzela one proizvodne prostore krša, gdje druge voćne kulture nisu imale uvjete za svoj razvoj. Prilagodljiva oskudnim  proizvodnim uvjetima, kserofit tj. otporna na sušu, sklona alternativnoj tj. neredovitoj rodnosti, u prošlosti bez ikakvog navodnjavanja i manje ljudske intervencije, njezina rodnost ovisila je ponajviše o klimatskim uvjetima, prije svega o oborinama. Glavna kultura bila je na tim našim područjima vinova loza tj. proizvodnja grožđa i vina pa se sva pažnja posvećivala toj kulturi.

Kad govorimo i pišemo o maslini, treba istaknuti da se puno toga promijenilo i izmijenilo od nekadašnjeg ekstenzivnog uzgoja masline do današnjeg poluintenzivnog i intenzivnog uzgoja masline.

Povećao se sortiment samih sorata pa uz domaće, najčešće autohtone sorte, kao što su Oblica, Drobnica, Istarska bjelica, Lastovka, Levantinka i dr., svoje mjesto uspješno su našle i rodne introducirane sorte: Leccino, Pendolino, Coratina, Frantoio, Pisholine, Cucco, Carolea, Ascolana tenera i dr.

Po pitanju izbora tla, maslina se umjesto u plitke terena krša i  ručno iskopane jame, preselila  na plodna duboka i drenirana tla, na velike površine strojno melioriranog krša, gdje su podignuti veći intenzivni nasadi, uz osigurano navodnjavanje i mogućnost primjene poljoprivredne mehanizacije u provedbi agrotehničkih mjera, od obrade, rezidbe, gnojidbe, folijarne ishrane i strojne berbe, prerade, skladištenja i čuvanja maslinova ulja.

Po pitanju aspekta važnosti maslinovog ulja i njegova blagotvornog učinka na ljudsko zdravlje,  ključni je čimbenik  svakodnevno  korištenje maslinovog ulja u ljudskoj prehrani.

Ovo su samo neki od važnijih elementa u pristupu i shvaćanju masline, kao važne poljoprivredne kulture našeg priobalja.

Osigurati kontinuirani te siguran rod kao  i kvalitetan te zdrav ploda masline želja  je svakog maslinara i uljara.

Na mnogo toga od nabrojenog čovjek može utjecati, od izbora položaja za sadnju, pripreme terena, adekvatnog odabira razmaka sadnje kod podizanja maslinika, navodnjavanja i sl.

Međutim, klimatski uvjeti su abiotski – neživi čimbenici u koje spadaju toplina, oborine i svjetlo, na kojeg čovjek nažalost ne može utjecati u velikoj mjeri, ali može ublažiti štetne posljedice od klimatskih promjena, kao npr. u suši može osigurati navodnjavanje, pomoći kod oplodnje primjenom mikroelementa bora, smanjiti štetan utjecaj visokih temperatura uz primjenu fizioloških biostimulatora te koristeći druge agrotehničke mjere.

Česti klimatski ekstremi, bilo da su posljedica niskih ili visokih temperatura, tuča, led, suša, prekomjerne oborine, mogu nanijeti velike štete maslinama.

Kad se govori o Zadarskoj županiji i njezinoj maslinarskoj proizvodnji, treba se prisjetiti nekih klimatskih ekstrema, poput sušne 2011. i 2012. godine., velike pojave maslinina svrdlaša u 2013. godini, prekomjernih oborina 2014., i  to u srpnju, rujnu i studenom (u ta tri mjeseca palo 689 l kiše, što je više od polovice godišnjeg prosjeka – 1100 l), a da se uopće ne spominje šteta od posljedice napada maslinove muhe. .Zatim, visoke temperature u cvatnji masline 2015., orkanske bure ljeti 2016., jaka posolica u kombinaciji s niskim temperaturama početkom 2017. te katastrofalni požari istog ljeta poharali su mnoge maslinike na području grada Benkovca, bujične kiše u rujnu izazvale su velike erozije tla prethodno opožarenih maslinika, a ne treba zaboraviti i poplavu grada Zadra te godine (palo 370 litra kiše u 24 sata).

Godinu 2018. obilježio je iznad prosječno topao siječanj i cijela veljača, a krajem veljače  (28. 02. 2018.) naglo zahlađenje i niske temperature (- 9° C) izazvale su pozebu u priobalnom dijelu i na otocima u svim maslinicima, u kojima su maslinari požurili s rezidbom, posljedica čega je uvjetovala te godine pojavu bakterijskog raka. Posolice sredinom svibnja u vrijeme resanja masline 2019. uz  iznimno hladan svibanj, nanijeli su veće štete maslinicima na području  cijele Zadarske županije. Iste godine bile su i česte bure, potom tuča te iznad prosječno topao i kišan studeni, što je onemogućilo nastavka berbe i opadanje plodova maslina zaraženih ličinkama maslinove muhe.

Što se može očekivati od roda maslina u 2020. u Zadarskoj županiji?

Početak svibnja obilježila je jaka tuča na širem području grada Benkovca, posljedica koje su bila mehanička oštećenja maslinovih grančica, lišća  i resa.

Slika 1. Tuča u mladom masliniku 02. svibnja 2020., OPG B. Kutija, Lisičić

Nakon toga uslijedila je cvatnja, koja je prošla uz manju količinu oborina tijekom svibnja, s optimalnim temperaturama između 20 i 25 °C.

Slika 2. Dobra cvatnja sorte Leccino (svibanj 2020.), OPG J. Kulaš, Polača

Mnogi maslinari proveli su proljetnu plitku obradu, radi konzervacije vlage u  tlu pa se stoga može reći da je oplodnja u velikom dijelu proizvodnog područja županije prošla u redu.  Oborine, koje su pale u lipnju u većem dijelu Zadarske županije, ponegdje i do 140 lit/m², dodatno su obnovile rezerve vlage u tlu, što je doprinijelo nesmetanom rastu ploda masline.

Slika 3. Dobra rodnost navodnjavane sorte Oblica (kolovoz 2020.), OPG Vukas, Gornji Karin

Vegetativno stanje maslinika je dobro, rodnost je manja u odnosu na 2019. godinu, što je tipično za sortu Oblica – alternativna rodnost, ali maslinici na nekim lokalitetima na području grada Benkovca (Korlat, Karin, Popovići) te na području općine Polača pokazuju izvrsnu rodnost.

Slika 4. Dobro vegetativno i rodno stanje sorte Oblica i Leccino (lipanj 2020.) u ekološkom masliniku podignutom na melioriranom kršu, OPG J. Kulaš, Polača

Na nekim drugim lokalitetima urod Oblice je izostao, zbog prošlogodišnje obilne rodnosti. Kod introduciranih sorata kao npr. Leccina rodnost je dobra, naročito tamo gdje su osigurani uvjeti za navodnjavanje.

Kako su upravo za razvoj  i rast ploda presudne oborine u srpnju, kolovozu i rujnu, u fenofazama rasta i razvoja ploda, a uz sadašnje visoke temperature i stalan vjetar, može se govoriti o pojavi suše, koja se očituje u fizološkom jačem opadanju plodova, naročito kod  slabo bujnih sorata, kao što su Leccino, Pendolino, Coratina i dr. Oborine, koje su pale prije nekoliko dana na širem Biogradskom području, uključujući i otok Pašman (ponegdje do 60 lit./m²), pomoći će maslinama na tom području da prebrode sušu.

Ako uskoro padnu  oborine i nastavi se s navodnjavanjem, gdje za to postoje uvjeti te ne bude većih klimatskih ekstrema, može se prognozirati da će ova maslinarska godina biti prosječno dobra po urodu maslina, naravno, ovisno o lokalitetu i uzgojnom maslinarskom  području.

 Autor tekst i slika: Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.

viši stručni savjetnik za hortikulturu