Obavijest proizvođačima plodovitog povrća u plastenicima i otvorenim poljima, te proizvođačima povrća za vlastite potrebe

Početkom mjeseca srpnja (01.7. 2020.) upućena je preporuka proizvođačima povrća u plastenicima i otvorenim poljima (gredicama) o usmjerenim mjerama zaštite protiv najvažnijih kategorija štetnih organizama koje se javljaju na području Županije! Kako je na većini mjernih lokaliteta u Međimurju u noći 24./25. srpnja zabilježeno 76,8 do 95,2 mm kiše, ukupno smo već tijekom mjeseca srpnja izmjerili dvostruko više oborina od očekivanih vrijednosti (vidi Tablicu 1.), a pritom su 14 dana srpanjskih  dana najviše vrijednosti temperature zraka bile >28°C!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama u plodovitom povrću tijekom većeg dijela mjeseca srpnja 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-29.7. 2020.

Vlaženje lišća (min)

1.-29.7. 2020.

(do 6.00 h)

Prosječna temperatura zraka za 1.-29.7. 2020.
Trnovčak 135,8 mm 2.430 minuta 20,42°C
Belica 139,4 mm 4.705 minuta 20,34°C
Mursko Središće 148,6 mm 16.475 minuta 20,22°C
Sveti Juraj u Trnju 132,0 mm 7.485 minuta 20,26°C
Donja Dubrava 138,4 mm 8.570 minuta 20,56°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

 

Posljednja je dva tjedna uglavnom vrlo sparno i povremeno vruće razdoblje, tijekom kojeg su uz riječne doline prosječne vrijednosti vlažnosti zraka 72-92 %, dok je tijekom šest dana najviša temperatura bila u rasponu 28,6-32,3°C! U narednih 6-7 dana očekujemo pravo ljetno razdoblje s najvišim temperaturama zraka 29-33°C! Zbog veće količine oborina u proteklom razdoblju i razlike u temperaturi zraka između vrućih dana i noći, očekujemo dugotrajne rose i pojavu sumaglice! Zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline u protekla je dva tjedna svakodnevno u trajanju 200-1.440 minuta! Ukupno je tijekom srpnja o.g. na nekim mjestima uz riječne doline zabilježeno zadržavanje vlage na biljkama 16.475 minuta (vidi Tablicu 1.)!

Stoga smo posebne preporuke posljednjih mjesec dana upućivane tržnim proizvođačima povrtnih kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) (5.6., 25.6., 13.7. i 27.7. 2020.), krumpira (1.6., 12.6., 23.6., 30.6., 07.7. i 20.7. 2020.), te lukovičastog (10.6., 18.6., 29.6. i 10.7. 2020.), te korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin) (16.6., 15.7. i 28.7. 2020.)!

 

Vrlo visoka vlažnost zraka otežava prozračivanje plastenika gdje se uzgaja plodovito povrće (npr. rajčica, salatni krastavci). U jutarnjim su satima česte sumaglice i u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca), a posebice uz riječne doline (i blizine akumulacijskih jezera na rijeci Dravi) VAŽNO: Još početkom lipnja o.g. (06.-10.6. 2020.) primijećeni su prvi simptomi plamenjače (Phytophthora), baršunaste plijesni (Fulvia) i koncentrične pjegavosti (Alternaria) u na lišću rajčice uzgajanoj u plastenicima u središnjem dijelu Međimurja! Nakon svakodnevnih oborina u danima 14.-21.6. 2020. snažnije se pojavila i siva plijesan (Botrytis) na plodovima, cvjetovima, lišću i stabljikama rajčice! Naknadno oborine bilježimo svakih 4-7 dana u količinama većim od 10 mm! Osjetljivost hibrida značajno utječe na pojavu i razvoj navedenih gljivičnih bolesti rajčice! Berba rajčice u negrijanim plastenicima traje od sredine i zadnje dekade mjeseca lipnja o.g., pa tijekom dozrijevanja plodova rajčice preporučujemo provoditi mjere zaštite protiv uzročnika plamenjače (Phytophthora infestans) primjenom dopuštenih fungicida sa propisanim kraćim karencama (3-4 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili korištenjem mikrobioloških pripravaka (Bacillus subtilis)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. i 2019. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (vrlo djelotvorna djelatna tvar na plamenjaču krumpira i rajčice) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide  (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode)  (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.

 

Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida sa propisanim kraćim karencama (K = 3 dana). Također, na otvorenom gredicama pri uzgoju malih krastavca (kornišonima) u zaštitama koristiti fungicide kraće karence (3-4 dana), jer već neko vrijeme traje vrijeme dozrijevanja i berbe plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Početkom ovog tjedna primijećeni su simptomi pojave plamenjače krastavaca kornišona u široj okolici Čakovca, a naknadno očekujemo brži razvoj ove bolesti!

 

U usjevima paprike moguće je u drugom dijelu vegetacije primijeniti fungicide za suzbijanje antraknoze, pepelnice, plijesni, pjegavosti i truleži (npr. Colletotrichum, Leveillula, Botrytis i dr.), uz primjenu dopuštenih pripravaka s karencom 3-7 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) potrebno redovito preventivno suzbijanje radi sprječavanja prenošenja virusa TSWV)! Na osjetljivim hibridima potrebno je suzbijati već početnu populaciju u cvjetovima dopuštenim insekticidima kraće karence (do 7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Štete od kalifornijskog tripsa i virusa TSWV na usjevima paprike proizvođači dojavljuju od zadnjeg tjedna mjeseca lipnja o.g.!

 

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen i spiroteramat! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika, na imidakloprid je osjetljivo pet testiranih populacija. U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %), avermektina (abamektin) (100 %) i tiametoksama! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima (a tretirane biljke ne smiju se presađivati na otvoreni prostor)!

VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja (https://rezistentnost-szb-hr), ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji!

 

Plodovito povrće u plastenicima osjetljivo je na vršnu trulež plodova zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.

 

Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla.

 

Osim korijenasto-gomoljastog povrća (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir), uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), zadnjih godina i fitofagne stjenice (Nezara viridula), te uzročnici bolesti među kojima u kišnim sezonama najveće štete bilježimo od plamenjača (Peronospora, Phytophthora) (na luku, krastavcima, krumpiru, rajčici) i specifične gangrene korijenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura.

 

Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

 

Od štetnih smo organizama u plastenicima u proteklih mjesec dana zabilježili početak prekomjernog množenja kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis), stakleničke grinje (Tetranychus urticae) i cvjetnih štitastih moljaca („bijelih mušica“) (Trialeurodes).

Od druge polovice proteklog mjeseca srpnja bilježimo aktivni let leptira sovica (Noctuidae), a ljetnu (drugu) generaciju kukuruzna moljca (Ostrinia nubilalis) očekujemo tijekom mjeseca kolovoza o.g.!! Njihove gusjenice prema iskustvima iz ranijih sezona često napadaju plodove paprike u dozrijevanju i berbi tijekom mjeseca kolovoza! Naredne mjere zaštite provoditi isključivo primjenom insekticida djelotvornih na gusjenice kukuruznog moljca i lisnih sovica, a i dopuštenih za primjenu u usjevima paprike sa kraćom karencom (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je koristiti i botaničke (biljne), te neke mikrobiološke insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: Sva sredstva za zaštitu bilja primijeniti sukladno uputama na etiketi, pri čemu naročito voditi računa o dopuštenju prema vrstama povrća, najvećem broju dozvoljenih primjena tijekom jedne sezone na istoj površini, količini ili koncentraciji primjene, te propisanoj karenci!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis