Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Krajem prvog tjedna mjeseca ožujka (05.03. o.g.) upućena je preporuka proizvođačima ozime pšenice i ječma o potrebama suzbijanja uzročnika bolesti! Početkom zadnje dekade mjeseca travnja o.g. (22.4. 2020.) proizvođačima ozimog ječma je ponovno upućena preporuka radi završne zaštite klasja i vršnog lišća od uzročnika bolesti i štetnika.

Raspored oborina tijekom protekle zime 2019./20. bilo je vrlo nejednolik: u prvom smo dijelu zime (studeni i prosinac 2019.) zabilježili iznadprosječne količine padalina (>240 mm u središnjem dijelu Županije ili dvostruko više od očekivanih prosjeka)! Veća tada smo uz iznadprosječno toplo razdoblje (+3,3°C zadnja su dva mjeseca protekle 2019. bili topliji od prosjeka) pronalazili prve znakove i pojavu uzročnika biljnih bolesti (npr. Puccinia, Septoria) (vidi uputu od 09.12. 2019.)!

Naprotiv, uvjeti zabilježeni od početka kalendarske 2020. bili su prema količini zabilježenih oborina značajno ispod očekivanih vrijednosti: niti u jednom od prva četiri mjeseca 2020. godine nismo zabilježili ukupne mjesečne oborine >40 mm! Ukupno je od 1.1. do 30.4. 2020. u središnjem dijelu Međimurja zabilježeno samo 117,4 mm (gotovo 40 % manje od višegodišnjeg prosjeka). U takvim smo uvjetima sredinom mjeseca travnja o.g. bilježili simptome nedostatka vode na usjevima ozime pšenice (žućenje donjih etaža lišća). Stoga od početka kalendarske godine pa sve do kraja travnja 2020. nismo bilježili povoljne uvjete za sekundarni razvoj uzročnika bolesti ozimih žitarica kao nekih ranijih sezona!

Ipak, nakon 29. travnja o.g. oborine smo prema najavama zabilježili na svim mjernim mjestima u Međimurju (vidi Tablicu 1.), pa naknadno na poljima ozime pšenice sa ranijim rokovima sjetve bilježimo početak klasanja usjeva! U posljednja tri tjedna najniže su jutarnje temperature tijekom 17 dana bile u rasponu samo 2,03°-7,71°C (središnji dio Županije) pa zbog relativno svježeg početka mjeseca svibnja o.g. (vidi Tablicu 1.) i ranijeg nedostatka oborina još ne bilježimo intenzitet klasanja i početka cvatnje ozime pšenice kao ranijih sezona!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj uzročnika bolesti vršnog lišća i klasja ozimih žitarica krajem travnja i početkom svibnja 2020. godine na nekim lokalitetima zapadnog, središnjeg i istočnog dijela Međimurja:

*prosječna mjesečna temperatura zraka u mjesecu svibnju iznosi 15,3°C!

VAŽNO: Još jutros su temperature zraka 4-6°C a u narednim će danima najniže vrijednosti porasti na 10-15°C, dok će dnevne vrijednosti biti 25-28°C! Početkom idućeg tjedna očekujemo i nove oborine!

U proteklih smo pet sezona, ovisno o količini i rasporedu oborina, bilježili vrlo različiti intenzitet pojave različitih uzročnika bolesti ozimih žitarica (npr. Septoria, Puccinia, Rynchosporium, Pyrenophora). Vrlo jake epifitocije bolesti smo zabilježili tijekom 2014., 2018. i 2019. sezone, dok je naprotiv u 2015. i 2017. štetnost od uzročnika bolesti ozimih žitarica bila značajno manja! Stoga je ovisno o količini i rasporedu oborina, te osjetljivosti sorata, u proteklih pet sezona bilo potrebno aplicirati 1-3 usmjerene zaštite ozimih žitarica radi suzbijanja uzročnika bolesti.

Prije početka samog klasanja na sortama ozime pšenice domaćih Bc i Os selekcija (npr. Anica, Bubnjar, Darija, El Nino, Kraljica, Mandica, Lorena, Ljepotica, Olimpia, Opsesija, Silvija, TataMata, Vulkan i dr.) u pravilu pronalazimo znakove smeđe pjegavosti (Septoria) i moguće žute hrđe (Puccinia) (naročito uz lokalitete blizu riječnih dolina Mure i Drave gdje se duže zadržava vlaga od rose i/ili magle). Na sortama pšenice stranih selekcija (npr. Apache, Antigua, Atlon, Basmati, Bologna, Calisol, Gaudio, Gabrio, Grandior, Farineli, Falado, Forcali, Energo, Macaron, Lenox, Ludwig, Sofru,, Sofolk, Soisson, Tenor, Viriato i dr.) u pravilu pronalazimo prve znakove žuto-smeđe pjegavosti (Pyrenophora tritici-repentis). Jača pojava bolesti je prema iskustvima iz ranijih sezona očitana na poljima koja su zasijana u ranijim rokovima sjetve (još ovisi o plodoredu i (ne)korištenju “farmerskog” sjemena)!

Ovisno o izboru fungicida i mjerama zaštite provedenim krajem ožujka i/ili početkom travnja o.g. pojava i stupanj zaraze ovih bolesti različita je od parcele do parcele!

Nakon klasanja i početkom cvatnje preporučujemo obaviti završne zaštite ozime pšenice od uzročnika bolesti primjenom dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Izbor registriranih fungicida prilagoditi dominantnim uzročnicima bolesti ozime pšenice, a prema osjetljivosti odabranih sorata (vidi Tablicu 2.) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Tablica 2. Višegodišnja iskustva pojave najvažnijih uzročnika bolesti ozime pšenice prilagođeno prema skupinama sorata domaćeg ili stranog podrijetla:

*neke “domaće” sorte: Anica, Bubnjar, Darija, El Nino, Kraljica, Mandica, Lorena, Ljepotica, Olimpia, Opsesija, Silvija, TataMata, Vulkan i dr.

**neke “strane” sorte: Apache, Antigua, Atlon, Basmati, Bologna, Calisol, Gaudio, Gabrio, Grandior, Farineli, Falado, Forcali, Energo, Macaron, Lenox, Ludwig, Sofru,, Sofolk, Soisson, Tenor, Viriato i dr.

Kao i proteklih sezona, sukladno Kodeksu otkupa žitarica i uljarica prilikom otkupa pšenice u žetvi 2020. sezone biti će primjenjivani razredi kvalitete pri čemu će postotak proteina u zrnu značajno utjecati na postignutu cijenu. Na kvalitetu zrna pšenice u žetvi od presudne je važnosti izbor sorte, razvoj vremenskih uvjete tijekom razdoblja vegetacije usjeva i primijenjena agrotehnika (npr. gnojidba, zdravstvena zaštita od neželjenih organizama). Uz sve mjere zaštite, prema višegodišnjim procjenama prosječni gubitci od štetnih organizama u hrvatskoj proizvodnji ozime pšenice iznose čak 27 %!

Poznato je da struka već godinama proizvođačima pšenice preporučuje nakon klasanja što duže sačuvati zdravstveno ispravnim gornji i vodoravno prema zemlji položeni list i klas, kako bi dobili što veće, kvalitetnije i zdravstveno ispravne urode pšenice. Zbog razvoja biljnih bolesti na žitaricama, štete se u Europi procjenjuju 13,7-16,3 %, a višegodišnji pokusi provedeni u našoj zemlji potvrđuju da kompleks bolesti gornjeg lista i klasa (pepelnica, pjegavost lišća, smeđa pjegavost pljevica i palež klasa) može umanjiti urode pšenice 321 do 900 kg/ha (Cvjetković, 2003).

Stoga proizvođačima ozime pšenice u narednom razdoblju preporučujemo pratiti pojavu klasanja i početak cvatnje, te obaviti preventivnu zaštitu protiv uzročnika bolesti vršnog lišća i klasja!

U našoj zemlji na tržištu imamo više desetaka dovoljno učinkovitih fungicida za suzbijanje važnijih bolesti pšenica (Puccinia, Erysiphe, Septoria, Fusarium, Pyrenophora) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Koristiti veće propisane doze ili količine navedenih fungicida. Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja potrebno je utrošiti barem 350-450 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja! Većina fungicida imaju propisanu karencu za žitarice 35-49 dana.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, redovito provjeravati prvu pojavu i stupanj zaraženosti usjeva lisnim ušima i ličinkama crvenog žitnog balca ili leme (Oulema melanopus) i žitnim stjenicama, te po potrebi istovremeno primijeniti neki od dopuštenih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Od početka ovog tjedna pronalazimo prve ličinke leme ili crvenog žitnog balca (rast temperaturama zraka u narednim danima pogodovat će njihovom bržem razvoju)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti crvenoga žitnog balca (Oulema melanopus) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine zabilježena je rezistentnost (otpornost) ovog štetnika na insekticide iz grupe piretroida (na primjenu cipermetrina je zabilježena rezistentnost 84,6 % testiranih populacija)! Testirane populacije žitnog balca bile su manje osjetljive na tiakloprid (rezistentno 92,3 % testiranih populacija) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Istovremeno sa fungicidima i insekticidima mogu se koristiti i većina vodo-topivih hranjiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih kiselina, te mineralnih hranjiva fosfora i kalija, odnosno mikro-elemenata (bakar-mangan-cink).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr