Cvjećarstvo, Savjet

U komercijalnoj proizvodnji krizanteme su u istom rangu s ružama, a podjednako su zastupljene kao rezano cvijeće ili vrtne biljke. Zbog velike popularnosti cvjećari su odavno počeli križati kultivare različitih vrsta, tako da danas postoji mnogo varijeteta krizantema. Sve te vrste potekle su uglavnom od dvije vrste: Chrysanthemum indicum L., pronađene u Kini i Japanu i Chrysanthemum morifolium L., vrsta porijeklom iz Kine, koja se danas više ne može naći u prirodi. U odnosu na oblik i veličinu cvijeta, krizanteme se dijele na više vrsta: s jednostavnim laticama, jednobojne, dvobojne, duple, sitno cvjetne, krupno cvjetne i sl.

             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 1. Chryzanthemum indicum L.
Bijele i žute lopte (Foto: Šostarec K.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 2. Multiflora s više boja u lončanici
(Foto: Šostarec K.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 3. Lončanica – žuta multiflora
(Foto: Šostarec K.)                                 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 4. Špine raznih boja
(Foto: Šostarec K.)

Krizantema cvjeta u jesen i preživljava i na niskim temperaturama te je zbog toga dobila naziv kraljica jeseni. Pažnju privlače neobični cvjetovi raznih boja. Korijen je dobro razvijen, stabljike su uspravne, a listovi jajastog oblika i rascijepljeni. Važno je napomenuti da bi dobili grmoliku biljku s puno cvjetova potrebno je otkidati vrhove mladih krizantema. Pojedinačni grmovi mogu se formirati i u obliku malog drveta, zakidanjem pupoljka glavne grane i rezanjem donjih grana do željene visine krošnje. Kako bi dobili krupniji cvijet krizanteme s krupnom loptom, potrebno je ostaviti samo jedan pupoljak. Ostale pupoljke treba uvrtanjem ukloniti. Kod margareta (visokog struka, slika 4.) ostavljaju se po tri pupoljka na jednom struku, jer će tek tada cvijet biti krupniji i ljepši.

Slika 5. Margareta
(Foto: Šostarec K.)

Krizanteme, kao i ostalo cvijeće, zahtijevaju vlagu, prihranu, okopavanje i osnovne agrotehničke mjere za zaštitu od bolesti i štetnika. Najčešće ih napadaju biljne uši, puževi, crveni pauk, lisni mineri te gljivična oboljenja (Pythium spp., Rhizoctonia solani). Trenutno se kod bijelih i žutih lopti krizantema mogu pojaviti gusjenice kupusne sovice (slika 5.).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 6. Gusjenica lisne sovice u cvatu krizanteme
(Foto: Šostarec K.)

U europskoj kulturi krizantema je tradicionalni nadgrobni cvijet, s kojim se na dan Svih svetih prisjećamo umrlih, rodbine i prijatelja. Simbolika krizanteme, kao cvijeta smrti, žaljenja i sjećanja na mrtve, danas je toliko duboko ukorijenjena da su ju ljudi upravo zbog toga do nedavno izbjegavali kao cvijeće za svakodnevne ili praznične prigode. Tek su posljednjih godina cvjećari uspjeli uzgojiti nove vrste, koje su sličnije ivančicama nego klasičnim krizantemama velikih cvjetova. Darovati krizantemu na Istoku znači zaželjeti čovjeku dug život i sreću, no istočnjačka se simbolika krizantema na Zapadu nije nikad posve uvriježila.

 

Katarina Šostarec, mag. ing. agr.
Stručna suradnica za ekološku poljoprivredu

 

Literatura:

Pagliarini, N. i sur. (1997): Sve o krizantemi. Hrvatsko Agronomsko društvo. Zagreb

Germ, T. (2002): Simbolika cvijeća. Mozaik knjiga. Zagreb

Noordhuis, K. T. (1993): Vrt, veliki priručnik za cijelu godinu. Veble commerce. Zagreb

http://porodicaidom.com/hobi/cvece/hrizanteme.html

http://www.brandkamp.de/files/chrysanthemen_katalog2017_lv4_1.pdf