Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Osim Gospodarskog lista, u organizaciji su sudjelovali i brojni stručni i znanstveni subjekti: Agronomski fakultet Zagreb, Poljoprivredni fakultet Osijek, Savjetodavna služba, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i mnogi drugi.

Treba svakako naglasiti nekoliko važnih statističkih činjenica. Republika Hrvatska ne proizvodi dovoljno niti jedne vrste povrća za svoje potrebe. Za proizvodnju povrća koristi se svega 0,8 % od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta (DZS, 2013.). Ipak, usprkos svim negativnim pokazateljima, u RH poljoprivreda i povrćarstvo predstavljaju temeljni sektor daljnjeg razvoja i zapošljavanja stanovništva.

Rad na seminaru odvijao se kroz tri sekcije, koje su obuhvatile sve segmente proizvodnje povrća i to o: tehnologiji proizvodnje – od sjetve do berbe, zaštiti povrtnih kultura, uzgoju u zaštićenim prostorima te o ekološkoj i integriranoj proizvodnji i proizvodnji povrća. Predstavljene su najnovije tehnologije u proizvodnji, koje se polako uvode i kod nas, različita gnojiva i sredstva zaštite bilja, ekonomska perspektiva proizvodnje, certifikacija, sjemenarstvo, problematika zemljišta, zaštićeni prostori (hidropon, aeropon, LED rasvjeta), navodnjavanje, autohtone sorte povrća, proizvodnja sadnica, skladištenje povrća, mehanizacija, suzbijanje bolesti i štetnika te korova, promjena klime i utjecaj na proizvodnju, ekološka zaštita i integrirana proizvodnja povrća, biološka raznolikost, urbana poljoprivreda i vertikalne farme, ljekovito bilje i upravljanje rizikom u proizvodnji.

Održana su i dva okrugla stola, o proizvođačkim organizacijama i natječajima iz europskih fondova te o načinu i plasmanu poljoprivrednih proizvoda – suradnja proizvođača i otkupljivača u sektoru povrćarstva. Kroz razgovor njihovih predstavnika istaknuto je više važnih pitanja, koja zahtijevaju rješavanje sadašnjeg stanja u proizvodnji i na tržištu povrća i poljoprivrednih proizvoda općenito. Problem proizvođača, koji je istaknut, odnosi se na nepoštivanje dogovora nekih domaćih otkupljivača, čestih povrata robe i neplaćanje isporučene robe. Takva situacija stavlja proizvođače u iznimno podređen položaj te je posebno istaknuta pozitivna razlika u odnosu na strane trgovačke lance, s kojima je poslovanje daleko uređenije i plaćanja su u roku. Istaknuti su i problemi nelojalne konkurencije i sivog tržišta, s kojima se proizvođači povrća moraju boriti i biti konkurentni, a istaknut je i uvoz jeftinijeg povrća.

Istaknuto je također da je sadašnji koncept proizvodnje povrća u Hrvatskoj nedorečen, tu se misli na nepostojanje regionalizacije proizvodnje povrća, što je temelj za pravilan i dugoročan razvoj, jer se treba znati što proizvoditi i gdje, u najboljim proizvodnim uvjetima za određene kulture te u konačnici imati zadovoljavajući plasman na tržištu.

Seminaru je prisustvovao veliki broj sudionika, prvenstveno proizvođača povrća, stručnih savjetnika – agronoma, znanstvenika i ekonomista te novinara, što ukazuje na to da je tema skupa pogođena i da skup ima budućnost. Pošto je cilj bio prenošenje najnovijih informacija, dostignuća i iskustava hrvatskim povrćarima, kako bi pospješili svoju proizvodnju, usvojili nova znanja i unaprijedili tehničku opremljenost, može se konstatirati da je cilj ispunjen.

Jer, samo boljom educiranošću proizvođača povrća u Hrvatskoj ostvariti će se veća ekonomska isplativost domaće proizvodnje, uz manji i prihvatljiviji utjecaj na okoliš i proizvodnju konkurentnijeg i kvalitetnijeg povrća.

Autor: mr. sc. Višnja Šimunović