Događaji, Stočarstvo, Vijest

Prema godišnjem izvješću HPA u 2013. godini ukupan broj krmača u Republici Hrvatskoj iznosi 106.000 dok ih je 2004. godine bilo 220.000. Od ukupnog broja krmača uzgajanih u prošlog godini, 23.600 ih je pod kontrolom proizvodnosti. Struktura krmača prema pasminama pod kontrolom je slijedeća: Hrvatski uzgojni program 14,78 %, Topigs 27,64 %, PIC 53,50 % te izvorne pasmine 4,08 %. Primjetno je da hibridni program uzgoja svinja unazad 10 godina naglo raste, dok Hrvatski uzgojni program naglo pada. Veliki broj krmača uzgaja se na malim farmama odnosno na obiteljskim gospodarstvima koja uzgajaju do 10 krmača, dok je samo 0,12% farmi na kojima se uzgaja više od 100 krmača.

Smještaj, genetika, management, zdravstveni status – uspješna proizvodnja

• Objekti za uzgoj – funkcionalni i dobro opremljeni
  
• Genetika – uvoditi najbolju genetiku u uzgoj
• Management – svi procesi razrađeni u detalje
• Zdravstveni status – strogo pridržavanje biosigurnosnih mjera

Objekti za smještaj i uzgoj svinja moraju se izgraditi tako da svinjama omoguće najbolje uvjete za život. Proizvodnja svinja može biti uspješna samo u objektima koji su dovoljno topli, dobro prozračni i osvijetljeni te suhi i čisti. Staje moraju biti tako koncipirane da zaštite svinje od nepovoljnih klimatskih utjecaja te da se proizvodnja odvija sa što manje ljudskog rada.

Funkcionalni objekti preduvjet su za uspješnu proizvodnju.

Prilikom odabira „genetike“ za uzgoj odnosno proizvodnju prasadi i tov treba obratiti pozornost na slijedeće parametre:

• dnevni prirasti, konverzija, mesnatost, kakvoća mesa
• visoka plodnost, majčinska svojstva, robusnost, otpornost

Izbor genetike prilagoditi

• uvjetima proizvodnje, razini biosigurnosti (SPF status), intenzitetu proizvodnje, veličini farme, vrsti remonta (kupnja nazimica ili vlastita proizvodnja) i namjeni proizvodnje

• 30 komada odbite prasadi/krmači godišnje,
• interim razdoblje 12 dana, duljina laktacije 21 dan

Ključ uspjeha u reprodukciji:

• Otkrivanje estrusa – 2x dnevno, 3. dan po odbiću
• Pravovremeno osjemenjivanje (2 doze)
• Test na suprasnost > 24. dan (scaner), 28. dan UZV
• Provoditi umjetno osjemenjivanje na svim plotkinjama na farmi što će rezultirati boljim proizvodnim rezultatima u uzgoju prasadi i tovu (prirasti, konverzija, mesnatost)

S obzirom da je uzgoj sisajuće prasadi najosjetljiviji dio proizvodnog ciklusa, potrebno je u prasilištu osigurati odgovarajuće uvjete za uzgoj, što zahtijeva velika ulaganja u izgradnju i opremanje objekta. Budući da u prasilištu boravi sisajuća prasad, ti se objekti moraju dodatno grijati. Sisajuća prasad ima veće zahtjeve za toplinom od krmača te je za njih potrebno dodatno grijati prostor. Pri izgradnji boksovi za prasenje moraju se graditi tako da omogućuju sprječavanje prignječenja prasadi te da hrana i voda za krmaču i prasad bude uvijek dostupna. Preporučuje se: ulazak krmače u prasilište 5 dana pred prasenja, sinhronizirati prasenja, standardizirati veličinu legla („crossfostering”)

Odgajalište je prema izjavi velikog broja farmera „kritična točka“ u svinjogojskoj proizvodnji. Prema tome treba pažnju usmjeriti na svaki detalj proizvodnog procesa u odgajalištu. Prasad preseljavati u čiste i dezinficirane prostore, gdje je temperatura 20-28°C ovisno o starosti prasadi. Pravilnom hranidbom i preporučenim uvjetima smještaja izbjeći gubitke u odgajalištu. Najčešći problemi u odgajalištu su: proljevi kod odbića, Edemska bolest i pneumonije. Tijekom dojnog razdoblja potrebno je raditi na povećanju otpornosti prasadi i privikavanju na krutu hranu, kako bi stres pri odbiću bio što manji. Prema procjeni zdravstvenog statusa stada provoditi vakcinaciju prasadi u odgajalištu.

Dobar zdravstveni status prasadi koja ulazi u tov presudni je faktor za uspješan tov svinja. Tijekom tova strogo se pridržavati propisanih biosigurnosnih mjera. Osim toga potrebno je osigurati dovoljno životnog prostora, te pristup hrani i vodi, kako bi se genetski potencijal maksimalno iskoristio. Osigurati redovitu izmjenu zraka s pomoću bočnih i stropnih otvora ili ventilatorima. Izbjegavati propuh. Temperatura u zoni boravka životinja treba biti 18-22^°C. Relativna vlaga zraka u objektu treba biti 60-80 %.

Bolesti svinja koje uzrokuju znatne ekonomske štete

• Kompleks respiratornih bolesti
• Mikoplazmalna pneumonija (gripa prasadi),Aktinobacilusna pleuropneumonia
• Kompleks probavnih bolesti
• Edemska bolest prasadi (E. coli enterotoksemija),Glasserova bolest, Dizenterija svinja

Liječenje i preventiva

Liječenje je moguće (antimikrobni pripravci), no zbog karakteristika bolesti i šteta, težište staviti na prevenciju:

• obvezno pranje, čišćenje i dezinfekcija objekta, „all in – all out” (intenzivni uzgoj),
• optimalni mikroklimatski uvjeti (T, RV, osvjetljenje, strujanje zraka)
• uklanjanje stresa (uvođenje koncentrata, promjena hrane, novi objekt, kastracija, označavanje…), održavanje zdravstvenog statusa stada (veterinar-ključna uloga: od prevencije do pravovremene dijagnoze i ciljanje terapije!)

Unapređenje kroz organizaciju i autohtone/zaštićene proizvode

Dio svinjogojske proizvodnje, namjenski utovljenih svinja za preradu plasira se kroz autohtone/zaštićene proizvode.

Slavonski domaći kulen-kulin, Baranjski kulen, Istarski pršut, Dalmatinski pršut, Drniški pršut i Krčki pršut. U procesu zaštite za svaki pojedini proizvod određen je i izvor sirovine:

• proizvodnja slavonskog kulena i istarskog pršuta – isključivo na domaćoj sirovini
• proizvodnja baranjskog kulena te drniškog, dalmatinskog i krčkog pršuta – domaća sirovina i/ili sirovina proizvedena izvan RH
• domaća sirovina za zaštićene proizvode = pozitivan učinak na kakvoću i imidž proizvoda i na konkurentnost domaćeg svinjogojstva

Mogućnosti ovakve sinergije ovisne o uvjetima na tržištu svinjskog mesa u zemlji i okruženju

Poboljšanja su moguća u svim segmentima uzgoja svinja. S obzirom na pokazatelje svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, veliki je prostor za unapređenje u ovoj grani poljoprivrede. Potrebna je stalna edukacija uzgajivača svinja. Uz edukaciju proizvođača, ulaganja u svinjogojsku proizvodnju pod povoljnim uvjetima su neophodna za unaprjeđenje ovog sektora. Program mjera ruralnog razvoja su prilika za postizanje viših standarda u svinjogojstvu.