Osvrt, Vijest

Slike govore same za sebe:

Slike 1. i 2. Topolik, vinograd i kukuruz su rubovi „bazena“

Slika 3: Tikve golice plutaju na vodi

Na donjim slikama su listovi niskog graha, koji izgledaju poput lopoča na vodi (vide se u daljini zbog nepristupačnosti terena) i ratarski usjevi treći dan nakon djelomičnog povlačenja vode.

Čovjek protiv vode, koju može samo usmjeriti da teče tamo gdje će napraviti manje štete i voda protiv čovjeka, koja nadire i plavi. Tako je to bilo tih dana u Podravini.

“Sve gnjili“, jedine su riječi koje koriste poljoprivrednici ovih dana za svoje usjeve. I čekaju dalje što će se dogoditi nakon povlačenja vode.

Zasićeno tlo vodom nema kisika za disanje korijena i mikrobiološku aktivnost i ako takvi uvjeti potraju, dolazi do „gušenja“ korijena i njegovog propadanja. Ako poljoprivredna kultura bolje podnosi nedostatak kisika u tlu i opstane, uslijed viška vode može stradati od bolesti, koje se javljaju u vlažnim uvjetima. Široko rasprostranjeni uzročnici u povrćarstvu su gljive roda Botrytis, koje su aktivne i na višim temperaturama od 15-25 °C, a u skladištu na primjer, mrkvu i luk mogu napasti  i na temperaturi 0-10 °C .

Ovdje podsjećam na poštivanje toliko nam spominjanih mjera dobre poljoprivredne i okolišne prakse (dio Višestruke sukladnosti). Vezano je uz stvaranje boljeg vodno-zračnog režima u tlu.

Erozija, koja je nastala uslijed poplava i popravljanje svojstava tla prvo je što treba napraviti nakon „što voda prođe“ i usjevi se poberu. Isto tako, te mjere za poboljšanje tla – dovođenje humusa u tlo, kalcizacija, meliorativna obrada (dovođenje kisika u tlo) i dobro isplanirana gnojidba dugoročno su rješenje u smanjivanju šteta od problema u proizvodnji uzrokovanih klimatskim promjenama, kojih sve više postajemo svjesni.

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica