Obavijest, Vijest

No, nakon toga kaos. Većina pčelara nije uopće vrcala bagrem. Sretnici koji su se upustili u tu avanturu govorili su o „rekordnim“ jednoznamenkastim prinosima po košnici. Slično se dogodilo s amorfom. Kažu da se nešto „valja“ na Kordunu i Lici u vidu lipice i ostale livade. Kesten je za sada sramežljiv (25. 6.). Treba se nadati suncokretu kao i lanjske godine ili barem da zamedi šuma u Gorskom kotaru i okolici.

Razumljivo da loše vijesti dolaze uvijek u paketu pa s terena pristižu informacije o „dramatičnoj“ količini varoe u pčelinjim zajednicama. Razlog tome trebamo zasigurno tražiti u toploj zimi, neprovođenju zimskog tretiranja te odustajanja od istovremenog tretiranja u ljeto 2013. O ne/učinkovitosti prošlogodišnjeg veterinarsko-medicinskog proizvoda (VMP) smo dosta pisali i čitali na stranicama časopisa i forumima.

Stoga je bitno da ovogodišnje tretiranje protiv varooze provedemo pravilno, pravovremeno te u skladu s Programom kontrole i suzbijanja varooze (dalje: Program) u 2014. u Republici Hrvatskoj (RH). Treba naglasiti da je tretiranje pčelinjih zajednica protiv varooze na svim pčelinjacima u RH u skladu s ovim Programom obvezno. Mora se provesti  najmanje jednom godišnje, prvi puta u ljetnom razdoblju (od 1. srpnja do 31. kolovoza) nakon vrcanja meda. S obzirom na veću količinu varoe u pčelinjim zajednicama preporuča se prvi tretman napraviti sredinom srpnja, odmah po vrcanju kestena, suncokreta te livadne paše. 

U ljetnom tretiranju u 2014. godini za suzbijanje varooze na svim konvencionalnim pčelinjacima preporučase upotreba jednog od odobrenih VMP-a s popisa odobrenih VMP-a pri Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane. Zauporabu VMP-a za tretiranje pčelinjih zajednica protiv varooze pčelari moraju imati recept i uputu o načinu primjene VMP-a, izdane od strane ovlaštenog veterinara u skladu s važećim propisima. Važno je naglasiti da se pčelar mora pridržavati odredbi o načinu primjene i mjerama zaštite kako je navedeno u uputiproizvođača VMP-a te provoditi smjernice Dobre pčelarske prakse. Također,preporuča se provoditi i biološko-uzgojne mjere na pčelinjacima protiv varooze.

Ovisno o uporabljenom VMP-u, uputi ovlaštenog veterinara, te zdravstvenom stanju pčelinjih zajednica, pčelar može provesti još jedno, tzv. drugo ljetno tretiranje pčelinjih zajednica koje seprovodi nakon zadnjeg vrcanja meda, i to tretiranje nije obvezno. Da bi se postigla očekivana učinkovitost kontrole i suzbijanja varooze, preporuča se provedba zimskog tretiranja u razdoblju od studenog do prosinca. Razumljivo da identična priča vrijedi i za tretiranje pčelinjih zajednica na ekološkim pčelinjacima, samo će tamo pčelar koristiti odobren VMP koji se može koristiti u ekološkoj proizvodnji.

Za praćenje učinkovitosti tretiranja pčelinjih zajednica protiv varooze u RH, pčelari su dužni voditi kontrolu pada varoa. Kontrola pada grinja V. destructor provodi se prije, tijekom i nakon prvog ljetnog tretiranja, na pet pčelinjih zajednica u pčelinjacima do 50, te na 10% pčelinjih zajednica u pčelinjacima većim od 50 pčelinjih zajednica.

1. Kontrolu  prirodnog  pada  grinja  V.  destructor,  potrebno  je  započeti  sedam  dana prije početka tretiranja pčelinjih zajednica VMP-om. Kontrolu prirodnog pada grinja V. destructor pčelar provodi pomoću testnih uložaka koji se stavljaju na podnicu košnica. Sedmi dan od postavljanja, testni ulošci se vade iz svih kontroliranih pčelinjih zajednica, a ukupan broj otpalih grinja V. destructor se bilježi u Obrazac 2. iz Priloga Programa.
2. Prilikom stavljanja VMP-a, u košnice se postavljaju čisti testni ulošci, koji se pregledavaju dva puta za vrijeme tretiranja, 7. i 14. dan, a ukupan broj otpalih grinja V. destructor se bilježi u Obrazac 2. iz Priloga Programa.
3. Prilikomvađenja iskorištenog VMP-a iz košnica, postavljaju se čisti testni ulošci, koji se vade za sedam dana, a ukupan broj otpalih grinja V. destructor se bilježi u Obrazac 2. iz Priloga Programa.

Pčelari su dužni ispunjeni Obrazac 2 dostaviti pašnim povjerenicima najkasnije do 10. listopada 2014. godine. Svaki  pčelar  mora  čuvati  kopiju  Obrasca  2,  te  je  istu  dužan  dati na  uvid  prilikom inspekcijskog nadzora i kontrole provođenja ove mjere.

Ukoliko prilikom kontrole pada grinja V. destructor, pad istih tijekom i poslije tretiranja nije vidljiv, pčelar mora u najkraćem mogućem roku isto prijaviti ovlaštenom veterinaru koji će uzeti uzorke pčela i dostaviti ih u službeni laboratorij na parazitološku pretragu.

Ovlašteni veterinar uzima uzorak od približno 200 do 250 živih pčela po pčelinjoj zajednici iz najmanje 10% pčelinjih zajednica po pčelinjaku. Pčele se uzimaju u čistu PVC vrećicu za zamrzavanje (volumena  2L). Uzorak  pčela  potrebno  je nakon  uzimanja pohraniti  u zamrzivaču tijekom 12 sati te po isteku tog vremena poslati u službeni laboratorij uz popratni Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje propisan Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2014. godini („Narodne novine“, br. 160/13) na kojem se uz ostale podatke obavezno mora navesti naziv uporabljenog VMP-a. Službeni laboratorijdužan je uz izvješće o rezultatu pretrage izdati i preporuku o potrebi i načinu daljnjeg tretiranja pčelinjih zajednica.

• Evidencijski broj pčelinjaka,
• Datum početka korištenja VMP-a,
• Datum prestanka korištenja VMP-a,
• Datum isteka karencije,
• Naziv korištenog VMP-a,
• Serijski broj VMP-a,
• Količina korištenog VMP-a,
• Ime i prezime osobekoja je provela tretiranje,
• Veterinar koji je propisao VMP,
• Ovjeru veterinara o vraćenom ostatku VMP-a i pakiranja.

Uprava za veterinarstvo isigurnost hrane preporuča vođenje evidencija iz Obrazca 1 priloga Programa. Evidencija se mora čuvati 5 godina. Kao dokaz provedbe mjere kontrole varooze u kalendarskoj godini, smatra se popunjeni obrazac (preporuča se Obrazac 1) koji sadrži navedene podatke tedokaz o kupnji VMP-a (račun priznanica, recept).

Program kontrole i suzbijanja varooze u 2014.g. u Republici Hrvatskoj sa svim svojim prilozima će biti tijekom srpnja objavljen na web stranicama Hrvatskog pčelarskog saveza (www.pcela.hr) i Savjetodavne službe (www.savjetodavna.hr) te na stranicama  Ministarstvo poljoprivrede (www.mps.hr) i Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane – www.veterinarstvo.hr

Stoga se mole predsjednici, tajnici ili pašni povjerenici da podsjete članove svojih pčelarskih udruga na važnost provođenja Programa. Posebice trebaju obratiti pozornost i prenijeti informaciju pčelarima koji nisu upoznati s radom na računalu i internetu.