Osvrt, Vijest

Slika1. Glavne aktivnosti savjetodavne službe u Bugarskoj.

U stručnoj misiji bili su uključeni predstavnici rukovodećeg kadra javnih Savjetodavnih službi država članica: Ravnatelj Generalne uprave Savjetodavne službe Bugarske dr. Dimitar Vanev, kolegica Eftychia Charalambous-Snow (PhD) poljoprivredni savjetnik sa Cipra, te kolegica Sara Stjernholm, projekt menadžer nacionalnog udruženja Švedskih farmera s ciljem danom kroz prezentacije i razmjenu informacija iz vlastitih primjera pruže pomoć i savjete o prenošenju EU zakonodavstva, organiziranju poslovanja, te mogućnostima financiranja.
Javne službe svih predstavnika su organizirane kao sastavni dio Ministarstva poljoprivrede, ali sa vlastitim proračunom. U praksi njihovih zemalja se pokazalo da jedino one imaju povjerenje vlastitih vlada u provođenju agrarne politike u usporedbi s privatnim sektorom, zbog čega su im osigurana financijska sredstva za rad iz državnog proračuna (većim djelom), a financiraju se još i vlastitim prihodima koja ostvaruju pružanjem konzultacija, izradom i praćenjem realizacije programa iz mjera ruralnog razvoja, AOP-a, te sudjelovanjem u projektima EU. Također organiziraju strukovno obrazovanje i edukaciju kroz tečajeve i predavanja koja naplaćuju direktno od korisnika ili od drugih izvora, posebno udruga proizvođača. Posjeduju vlastiti laboratorij za analizu uzoraka tla, te i ovim putem ostvaruju vlastite prihode i naplaćuju usluge preporuka, kao i izračun nutrijenata za nitratno osjetljiva područja.
Ustroj savjetodavnih službi je individualan po zemlji članici no, činjenica je da zbog načina financiranja veliku ulogu za rad imaju odjeli za agrookolišne programe kao i odjeli za ruralni razvoj. Na osnovu korisnih iskustava iz rada savjetodavne službe Švedske, zemlje dobrostojećih farmera i razvijenog gospodarstva, predložen je tržišni model rada kojim njihovi djelatnici ostvaruju zavidan europski standard. Rad savjetnika je podijeljen na besplatni dio te dio koji se naplaćuje, individualan je i ovisi o svakoj zemlji članici.

Slika2. Švedska savjetnica na terenu

Tržišna analiza popularnosti savjeta:

• Agrookolišni program i zaštitu okoliša, koji su obvezni i vrlo popularni te korisni za klijente;
• Dobri okolišni uvjeti;
• Zakonske obveze upravljanja;
• Održivost;
• Višestruka sukladnost;
• Plodored;
• Ekološki uzgoj (posebno voće, povrće i med);
• Uzgoj ugroženih vrsta životinja;
• Travnate trake uz vodu kao tampon zone;
• Izračun nutrijenata (dušika i amonijaka);
• Kako štedjeti energiju na gospodarstvu;
• Tehnologije proizvodnje;
• Hranidba stoke (obroci);
• Korištenje umjetnih gnojiva;
• Programi i projekti: sudjelovanje u izradi i praćenje u realizaciji;
• Upravljanje integriranom proizvodnjom;
• Jednostavno knjigovodstvo;
• Obrasci za izravna plaćanja;
• Ugovori o suradnji s udrugama – precizno uređeni i isplativi za savjetodavce;
• Edukacija i izobrazba odraslih – Švedska javna Savjetodavna služba u odnosu na druge tražitelje ima prednost kod prijave na natječaje za izobrazbi odraslih, a u Bugarskoj i na Cipru se uspostavlja direktna veza sa Savjetodavnom službom bez raspisivanja natječaja.

Najviše financijskih sredstava iz okvira vlastitih izvora savjetodavne službe ostvare iz Mjere ruralnog razvoja – Mjera 143. (danas Mjere 1. i 2. RR-a) priprema i realizacija programa i projekata, te izrade mjera za okoliš po određenim projektima.
Preporuka je također da je najvažniji terenski kontakt s klijentima za što je potrebna i odgovarajuća tehnička podrška savjetnicima.

Slika 3. Primjer naknade za poslove savjetnika (Cipar)

Ovakvu razmjenu iskustava i savjeta kroz ovu ili slične radionice bi trebalo ponoviti za širi krug savjetodavaca, a ponajviše za upravljačku strukturu koja nas predstavlja i organizira, jer je od izuzetne važnosti za daljnji rad Savjetodavne službe, našu održivost u budućnosti, do koje nam je svima stalo.
Pregled svih prezentacija mogu se vidjeti na mrežnim stranicama Savjetodavne službe. U pripremi su i prijevodi prezentacija koje su napravili savjetnici/dobrovoljci, obzirom da još uvijek nije definirano na koji će se način prevoditi i budući opsežni materijali iz programa RR-a i AOP-a, a koji bi nam bili od izuzetne važnosti za daljnju organizaciju rada Odsjeka za AOP, kao i cijele SS-e.

Ljubica Magdić, struč. spec. ing. agr.,
stručna savjetnica za agrookolišni program,
Georg Gal, dipl. ing. agr.,
rukovoditelj Odsjeka za AOP