Ratarstvo, Savjet

Sredinom studenog zaoravaju se posljednje površine zasijane sideratom rauolom. Podsjećam na svoje davno iskustvo vezano na dobru poljoprivrednu praksu očuvanja strukture tla i sprečavanja ispiranja hranjiva.

Suženi plodored, sve više prohoda, sve težom mehanizacijom i gotovo minimalna upotreba stajskog gnoja te intenzivna upotreba pesticida uz još uvijek prisutno paljenje žetvenih ostataka rezultiraju sve zbijenijim tlom i sve lošijom strukturom tla.

Kako u ovim okolnostima možemo djelomično poboljšati plodnost i strukturu tla?

Davnih osamdesetih godina na svojem sam gospodarstvu prvi put zasijao rauolu u postrnoj sjetvi. Za nešto više od dva mjeseca visina usjeva dosegnula je blizu dva metra. Mjerenjem sam utvrdi da je prinos zelene mase, uključujući i korijen, uoči zaoravanja iznosio oko 70 t/ha. Ostao sam ugodno iznenađen kad sam dobio analizu na hranjiva u masi provedenu na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Ne sjećam se više brojki ali bile su visoke. Slijedeće sam godine s Bc institutom i lokalnim kombinatom organizirao umnožavanje sjemena. Podijelili smo dio sjemena zainteresiranim poljoprivrednicima na području Siska. Iste godine je bilo postrno zasijano više od 180 ha siderata i u jesen zaorano. Razgradnjom zaorane mase nastala je zadivljujuća struktura tla a korova je bilo u tragovima. Od tada pa do danas neki su poljoprivrednici zadržali dobru poljoprivrednu praksu obaveznog sijanja rauole kao postrnog usjeva,  iako se sjeme teže nabavlja, jer se njegovom proizvodnjom trenutno nitko legalno ne bavi.

Što se zapravo događa?

Rauola svojim vretenastim korijenom koji prodire u tlo 30-40 cm izvlači, drugim kulturama nepristupačna hranjiva, i ugrađuje ih u svoju biomasu. Na taj ih način kao „usjev hvatač“ čuva od ispiranja u dublje slojeve i podzemne vode. Njezinom razgradnjom hranjiva ponovo postaju dostupna proljetnim kulturama. Na mjestu razgrađene mase u tlu ostaju brojni rezervoari za vodu i zrak, a gdje je vode i zraka ima i života za mikrofloru i faunu tla. Tlo postaje rahlo i lakše za obradu. Rauola djeluje na pedohigijenu, gušeći korove. Spominje se i njezin utjecaj na nematode i ofyobolus. Dobra je pčelinja paša koja dolazi u vrijeme kad intenzitet ostale paše opada.

Usjev rauole neposredno pred zaoravanje

Je li agrotehnika rauole zahtjevna?

Rauola je skromna biljka i ne traži posebnu njegu. U nicanju i ranoj fazi jedino joj buhač za sada može pričiniti štetu. Na dobro pripremljeno tlo sije se 15-20 kg sjemena/ha. Posije li se rjeđe, bit će robusnija. Poslije sjetve na dubinu 1-2 cm, tlo je poželjno povaljati. Kao i sve biljke, rauola će povećanom masom reagirati na gnojidbu dušikom. Zaoravanje slijedi prije mrazeva ili neposredno poslije, kad je masa najbujnija. Treba izbjegavati osjemenjivanje i dozrijevanje sjemena, jer bi rauola u tom slučaju mogla biti kulturni korov.

Dođe li do osjemenjivanja rauole, naredne bi godine mogla biti kulturni korov

Može li se rauola upotrijebiti za hranidbu stoke?

Nakon kraćeg privikavanja goveda će rado konzumirati zelenu masu rauole ali se rauola kao krmivo ne preporuča za intenzivnu govedarsku proizvodnju. U mlijeku se osjeća miris krstašica.