Događaji, Vijest

Promotivno-ocjenjivačka izložba

Na njoj su 1. listopada 2013. sudjelovali i zadarski savjetodavci i to Zvonimir Vlatković koji je izložio temu „Problematika i aktualnosti u plantažnim nasadima smokve Zadarske županije“ i Gordana Dragun „Proizvođači smokve – organizacijska struktura poljoprivrednih gospodarstava“. Uvod u njihova predavanja bio je desetominutni film o proizvođačima smokve iz Zadarske županije koji je brojne prisutne uglednike i proizvođače ostavio gotovo bez daha što zbog ljepote kraja što zbog proizvođača koji smokvu uzgajaju u plantažnim nasadima.
Naime smokva se u prošlosti i u Zadarskom baš kao i u Hercegovačkom kraju sadila uglavnom kao pojedinačno stablo ili u konsocijaciji sa vinovom lozom i maslinom. Međutim, zapaženi pomak u uzgoju ove voćne vrste u Zadarskoj županiji napravljen je sadnjom plantažnih nasada posljednjih desetak godina, a koji su ujedno služili i kao eksperimentalni poligoni. Prvi mononasad sa 400 stabala petrovače bijele podigao je Ivan Brala zvan Mravić u Posedarju za kojega možemo reći kako je začetnik plantažnog smokvarstva na ovim prostorima. Njegova iskustva u sušenju smokve u solarnoj ekološkoj sušilici od neprocjenjivog su značaja za daljnji razvoj ove grane na našim prostorima. Slijedili su ga i brojni drugi proizvođači, a među njima i OPG Babac – Damjanić koji podižu višesortni nasad u sustavu ekološke proizvodnje u Poljicima pokraj Zadra. Koristeći IPARD program, Mjeru 302, izgradili su mini pogon za preradu. Njihov pekmez od smokava zaštićenog imena „Šinjorina smokva“ prešao je granice naše zemlje, te dospio i do daleke Švedske. Popularizaciji ove kulture uz stručnu pomoć Savjetodavne službe pristupili su prije šest godina organizacijom sajma, koji je prerastao u Festival smokava na kojem se mogu kušati brojni kulinarski specijaliteti od smokava, probati i kupiti prerađevine od smokve, stablo smokve, posjetiti selo, ubrati smokvu, ali i čuti zanimljivosti iz struke na ovom području. Na njemu su ove godine sudjelovali i stručnjaci FAZ iz Mostara.
Razmjenjujući međusobno iskustva došli smo do brojnih primjera uspjeha, ali i podbačaja proizvođača smokve čija ustrajnost u proizvodnji i primjena novijih tehnologija dugoročno može uroditi većom i kvalitetnijom proizvodnjom. Prostora za razvoj smokvarstva ima još dosta, baš kao i problema koji se uz to javljaju. Kako bi se postigla sinergija nužna je suradnja struke, proizvođača i potrošača. Upravo zato je ova suradnja Savjetodavne službe sa Federalnim agromediteranskim zavodom iz Mostara od neprocjenjive važnosti. Činjenica kako čovjek ima presudnu ulogu za usmjeravanje prirodnih uvjeta i potencijala smokve, u postizanju visokih priroda, sortne strukture i kvalitete ploda obzirom na namjenu na taj način dobiva svoju puninu. 

Gordana Dragun, dipl. ing. agr.
rukovoditeljica Podružnice

Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.
poljoprivredni savjetnik