Pčelarstvo, Savjet

Suvremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na četiri temelja. Primjena umjetnih gnojiva, navodnjavanje, uporaba pesticida te korištenje kukaca u oprašivanju čine skup nužnih mjera u razvoju industrijsko-komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pčelarstvo daje vrijedan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura uz pomoć oprašivanja. Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak različitih usjeva, a da pčele oprašuju više od 70 % njih. Stoga bi nestanak pčela na određenom području uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta, što bi negativno utjecalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu.

U Republici Hrvatskoj (RH) pčele su nezaobilazni oprašivači uljarica (uljane repice i suncokreta) te mnogih voćaka i poljoprivrednih nasada. Nesporno je utvrđeno da je veoma teško naći pčelinje zajednice koje samostalno, bez pomoći pčelara, žive u prirodnim staništima. Djelomice je uzrok tomu suvremena poljoprivredna proizvodnja, a ponajviše različite bolesti pčela.

U raspravama u svezi otrovnosti pesticida za pčele treba razlikovati osnovnu otrovnost od potencijalne opasnosti zbog trovanja. Ponekad i najjači otrovi nisu nužno opasni za pčele ako se pravilno primjene. Razumljivo da su za pčele koji ulaze u red kukaca najopasniji insekticidi, dok su fitocidi manje opasni, a fungicidi kao mogući uzročnici trovanja pčela nemaju važnost.

Pčele su najugroženije pri velikim akcijama primjene insekticida. Posebice se to odnosi na prskanje iz zrakoplova po šumama ili usjevima protiv biljnih nametnika ili pak prskanje prigradskih naselja protiv komaraca. No, ne smije se smetnuti s uma da čak i pojedinačna prskanja protiv štetnika nanose velike gubitke pčelarstvu.

Postojanje smjernica za procjenu rizika povećati će sigurnost uporabe pčelinjih proizvoda i opstanak pčelinjih zajednica u prirodi kao jamca održavanje ekološke ravnoteže u biocenozi.

Smjernice za proizvođače pesticida za procjenu rizika od trovanja pčelinjih zajednica pesticidima

1. Vidljivo označiti one proizvode koji su opasni za pčele natpisom na ambalaži: “Otrovno za pčele“
2. Prijevoz i čuvanje pesticida mora biti pravovaljano osiguran kako do njih ne bi mogle doći životinje, djeca i  neupućeni ljudi
3. Organizacije koje poduzimaju široke akcije suzbijanja biljnih i drugih štetnika dužne su izvijestiti zdravstvenu i veterinarsku službu
4. Prije uporabe pesticida, ustanova je dužna putem javnog priopćavanja izvijestiti pčelare (Hrvatski pčelarski savez) tri dana prije početka akcije.

Smjernice za poljoprivrednike i/ili osobe koje primjenjuju pesticide za procjenu rizika od trovanja pčelinjih zajednica pesticidima

1. Izbjegavati primjenu pesticida tijekom cvatnje. Insekticidi na svojim deklaracijama sadrže upozoravajuće naputke u svezi primjene tijekom cvatnje.
2. Obilazak čitavog posjeda, posebice rubnih dijelova prije primjene insekticida smatra se veoma važnim kako bi se utvrdilo da li se na okolnim korovima koji su u cvatu zadržavaju pčele. Ovdje je važno naglasiti da se obilazak posjeda mora obaviti u približno isto vrijeme dana kada će i, primjerice sutradan biti primijenjen insekticid. Razlog tomu treba tražiti u spoznaji da pojedina korov luči nektar i daje pelud samo nekoliko sati tijekom dana pa se može dogoditi da poljoprivrednik u svom obilasku posjeda ne vidi pčele na cvatu jer ih u biti i ne može vidjeti jer tog trenutka cvijet korova nije odavao nektar i pelud te bio privlačan pčelama. Ako se ukaže potreba poljoprivrednik mora pokositi ili preorati korov.
3. Rabiti pesticide s kratkim rezidualnim potencijalom i voditi brigu o obliku i veličini čestica rabljenog otrova. Insekticidi s kratkim rezidualnim potencijalom, od svega nekoliko sati, su najpoželjniji. Međutim, sredstva s produženim rezidualnim potencijalom na više od osam sati smatraju se opasnim za pčele. Svakako da su za pčele najopasniji insekticidi primijenjeni u obliku prašiva, pa tekućine i emulzije. Naprotiv, aerosol, tekućina raspršena u obliku magle primijenjena na pravilan način uzrokuju najmanje štete.
4. Obratiti pozornost u kojem smjeru se raznosi insekticid pri aplikaciji. Postoje primjeri da se čak i prigodom prskanja krumpira, koje pčele u pravilu ne posjećuju, mogu dogoditi otrovanja ako na krumpirištu cvate korov kojeg pčele posjećuju. Na isti način pčele mogu stradati radi prskanja voća koje nije u cvatu, ako se u voćnjaku ili njegovoj neposrednoj blizini nalazi nisko raslinje u cvatu kojeg pčele posjećuju. U pravilu ne bi se smjelo koristiti insekticide ako puše vjetar većom brzinom od 15 km/h. Promjena mlaznice na prskalici ili smanjenje pritiska povećati će veličinu kapljica i smanjiti mogućnost rizika od raznošenja insekticida putem vjetra na okolne biljke u cvatu.
5. Prilagoditi program prskanja s vremenskom prognozom. Temperatura zraka ima snažan učinak na moguće otrovanje pčela. Ako je, primjerice temperatura zraka nakon primjene niska, rezidualna aktivnost insekticida se produžuje u usporedbi s normalnom temperaturom koja je odgovarajuća za primjenu. Međutim, i visoka temperatura ponekad može stvarati probleme, posebice već rano ujutro ili u sumrak kada pčele i dalje posjećuju biljke.
6. Primijeniti insekticide kada se pčele ne nalaze na ispaši. Uporaba pesticida s kratkom rezidualnom aktivnosti u večernjem periodu, pri odgovarajućoj temperaturi smanjuje rizik od trovanja pčela.
7. Pažljivo čitati deklaraciju i naputke o uporabi insekticida.
8. Održavati stalne kontakte s lokalnim pčelarskim udrugama i tražiti na uvid gdje su postavljeni pčelinjaci. Na vrijeme obavijestiti pčelare (Hrvatski pčelarski savez) o provođenju akcije kako bi pčelar poduzeo odgovarajuće mjere zaštite. Voditi računa o udaljenosti pčelinjaka od područja primjene insekticida. Većina pčelinjih aktivnosti odvija se u krugu od 1-3 km. Međutim, tijekom nestašice peluda i nektara aktivnost se povećava na 5-8 km zračne udaljenosti.

Smjernice za pčelare za procjenu rizika od otrovanja pčelinjih zajednica pesticidima

1. Odabir najmanje rizične lokacije za postavljanje pčelinjaka
2. Imati saznanja o mogućem riziku odnosno pratiti i pohađati seminare na kojima se govori o primjeni pesticida; novim preparatima te mjerama kontrole i obavještavanja od strane poljoprivrednika ili osobe koja primjenjuje pesticide
3. Uspostaviti i održavati čvrstu komunikaciju s poljoprivrednikom ili osobom koja primjenjuje pesticide u blizini pčelinjaka
4. Registrirati se kao pčelar u lokalnu pčelarsku udrugu i kod gradskih odnosno županijskih Ureda za poljoprivredu i šumarstvo
5. Pravilno označavanje pčelinjaka (ime i prezime, adresa, telefon, e-mail na vidljivom mjestu  unutar pčelinjaka)
6. Biti pripreman valjano zaštiti pčelinje zajednice (privremeno zatvaranje leta košnice uz istovremeno prozračivanje košnica, spremanje košnica u hladnu prostoriju kod pčelara hobista ili pak selidba košnica kod profesionalnih pčelara)
7. Pratiti obavijesti u sredstvima javnog priopćavanja o datumu primjene pesticida
8. Raditi na dodatnom obrazovanju pčelara i osoba koji primjenjuju pesticide u blizini pčelinjaka. Zajednički izraditi program uporabe pesticida za narednu sezonu.