Osvrt, Vijest

U planiranju mogućeg daljnjeg razvoja OPG-a – mliječnih farmi, uz pomoć korištenja EU-fondova, detaljno je obrađen veći broj govedarskih OPG-a proizvođača mlijeka i teladi, na području Koprivničko križevačke županije. Daljnji razvoj govedarskih OPG-a-mliječnih farmi nije vezan samo uz proizvodnju i povećavanje proizvodnje, već u znatnoj mjeri i uz zaštitu prirode i okoliša. Veliki broj farmi nema betonirana gnojišta, a ona postojeća su najvećim dijelom nedovoljno velikog kapaciteta. Zatim na većini OPG-a nama dovoljno betonskih silosa, nego se sjenaža i silaža skladište na goloj zemlji, što također dovodi do zagađenja okoliša.

Da bi smo povećali iskorištenje sredstava iz EU-fondova namijenjenih razvoju obiteljskih stočarskih farmi u RH nakon njenog ulaska u EU, potrebno je za što veći broj OPG-a utvrditi postojeće stanje i potrebe daljnjeg razvoja kroz investiranje u objekte, mehanizaciju, opremu i okrupnjavanje posjeda.

Daljnji razvoj mliječnih farmi, OPG-a, u Hrvatskoj je nužan iz više razloga:

1. Kako bi se održala postojeća proizvodnja; mlijeka, teladi, rasplodnog pomlatka i utovljene junadi .
2. Kako bi se riješilo kompletiranje mliječnih farmi sa potrebnim objektima, potrebnom infrastrukturom, mehanizacijom i opremom.
3. Kako bi se na kompletiranoj farmi mogla omogućiti suvremena organizacija proizvodnje i primjena suvremene tehnologije u proizvodnji.
4. Kako bi se omogućilo maksimalno moguće povećavanje proizvodnje, kako po stadu, tako i po proizvodnom grlu.
5. Radi postizanja boljih uvjeta za dobrobit životinja, te zaštite prirode i okoliša.

Na osnovu obilazaka i osobnih razgovora sa svakim pojedinim farmerom nositeljem OPG-a, i njegovom obitelji, te uvidom u postojeće stanje i uvjete na OPG-u – farmi, napravljena je analiza postojećeg stanja, analiza dosadašnjeg postepenog razvoja i povećavanja proizvodnje, analiza sadašnjih uvjeta, te je razmotren prijedlog plana mogućeg daljnjeg razvoja.

Za ovaj prikaz odabrano je 40 OPG-a – govedarskih mliječnih farmi sa područja Koprivničko križevačke županije.

U obradi su obuhvaćeni slijedeći pokazatelji.

1. Struktura farmerske obitelji.
2. Struktura posjeda; vlastita zemlja + seoska zemlja u zakupu + državna zemlja. Mogućnost kupnje zemlje u cilju okrupnjavanja parcela i posjeda. Očekivana veličina posjeda 2020.
3. Struktura stada, i planirano povećanje broja krava.
4. Staje, postojeće, i planirana izgradnja novih staja, te proširivanja i adaptacije.
5. Gnojišta.
6. Silosi za sjenažu i silažu.
7. Hangari – štagljevi za skladištenje sijena i slame.
8. Infrastruktura – prilazni putovi i gospodarska dvorišta.

1. Struktura farmerskih obitelji.

Tablica 1.

Broj farmera-nositelja OPG-a	Starosna dob farmera	Broj djece
40	30 do 45 godina	2 do 5

2. Struktura posjeda

Tablica 2. Struktura posjeda početkom 2013.

Broj farmi OPG-a	Vlastita zemlja ha	Seoska zemlja zakup ha	Državna zemlja zakup ha	Ukupno ha
40	759	514	249	1 522
Prosječno po farmi	19	13	6	38

Mogućnost okrupnjavanja posjeda, kupnjom zemlje. Početkom 2013. 40 OPG-a mliječnih farmi ima na ponudi za kupnju 124 ha, ili prosječno po farmi 3 ha obradive zemlje.

Tablica 2.a. Očekivana struktura i veličina posjeda 2020.

Broj farmi OPG-a	Vlastita zemlja ha	Seoska zemlja zakup ha	Državna zemlja zakup ha	Ukupno ha
40	1049	715	367	2130
Prosječno po farmi	26	18	9	53

Na osnovu analiza okrupnjavanja posjeda od 1995. do 2012. Napravljena je procjena očekivane veličine posjeda 2020. godine. Za brže okrupnjavanje posjeda komercijalni krediti sa visokim kamatama za ovu namjenu nisu povoljni. Jedino rješenje bila bi kreditna linija HBOR-a, sa kamatnom stopom od 1 do 3 %.

3. Struktura stada, i planirano povećanje broja krava.

Tablica 3. Struktura stada početkom 2013. i očekivani-planirani broj krava 2020.

Broj farmi OPG-a	Broj krava	Broj junica u uzgoju	Muška junad  u tovu	Planirani broj krava 2020.
40	1107	804	319	1765
Prosječno po farmi	28	20	8	44
Veličina stada, od do	10 do 56			25 do 60

Na osnovu analiza okrupnjavanja stada na 40 promatranih farmi – OPG-a, od 1995. godine do početka 2013. godine, te planirane izgradnje novih staja većeg kapaciteta, kao i proširivanja postojećih, napravljena je procjena očekivane prosječne veličine proizvodnog stada, 2020. godine, što bi bilo povećanje za više od 60 % u odnosu na 2013. godinu.

4. Staje, postojeće, i planirana izgradnja novih staja, te proširivanja i adaptacije.

Tablica 4. Postojeće staje sa slobodnim načinom držanja krava („lauf staje“) i klasične staje 2013. i planirano stanje 2020. godine

Broj farmi OPG-a 40	Broj staja 2013.		Planirani broj staja 2020.
	„lauf staje“	Klasične staje	„lauf staje“	Klasične staje
Broj staja	18	63	36	4
Broj OPG-a	18	22	36	4

Ocjena postojećih klasičnih staja. Izvedba ovih staja ne omogućuje primjenu suvremene organizacije i tehnologije u proizvodnji mlijeka i uzgoju rasplodnog pomlatka, niti zadovoljavaju uvjete za dobrobit životinja. Na većem broju OPG-a goveda se nalaze u 3 do 5 odvojenih prostora. U planu je izgradnja jednostavnih i jeftinih staja sa slobodnim držanjem krava („lauf staje“). Još 18 OPG –a ima želju i planira graditi nove jednostavne i jeftine „lauf staje“. 9 OPG-a planira proširiti postojeće „lauf staje“. 4 OPG-a planira adaptacije i proširenja klasičnih staja.

5. Gnojišta

Tablica 5.

Broj farmi OPG-a  40	Broj gnojišta 2013.		Planirani broj betonskih gnojišta dovoljnog kapaciteta 2020.
	betonska gnojišta	na zemlji
	20	14 + 20	40

Od 40 OPG-a mliječnih farmi, 20 OPG-a ima betonirana gnojišta, od čega je samo 6 gnojišta dovoljnog kapaciteta, za kruti stajski gnoj, gnojnicu ili gnojovku. Ovo ukazuje na potrebu izgradnje novih 20 betonskih i proširivanje postojećih 14 gnojišta.

6. Silosi za sjenažu i silažu.

 Tablica 6. Silosi za silažu i sjenažu.

Broj farmi OPG-a  40	Broj silosa 2013.		Planirani broj betonskih silosa 2020.
	betonski silosi	na zemlji
	36	40	132

Na 40 OPG-a mliječnih farmi Sada ima 36 betonskih silosa,koji su premalog kapaciteta za spremanje potrebnih količina sjenaže i silaže. Uz izgradnju novih staja većeg kapaciteta i proširivanje postojećih staja potrebno je izgraditi još novih 96 betonskih silosa. Tako bi do 2020. za spremanje i skladištenje voluminozne krme, sjenaže i silaže na ovim farmama bilo 132 betonska silosa,ili prosječno po farmi 3 silosa. Uz betonske silose potrebno je izgraditi Betonske podloge-piste, za rolo bale sjenaže. Od 40 OPG-a- mliječnih farmi samo ih 6 ima betonsku podlogu za rolo bale. Skladištenje rolo bala na zemlji ili šljunkovitoj podlozi dovodi vrlo često do oštećenja folije i pljesnive sjenaže.

7. Štagljevi i hangari za skladištenje sijena i slame.

Većina objekata je nedovoljno velika i kod većine dolazi do zamakanja sijena i slame, te pojave pljesnivog sijena i pljesnive slame. Na 40 OPG-a mliječnih farmi potrebno je za skladištenje sijena i slame podignuti30 hangara + 5 adaptacija štagljeva.

8. Infrastruktura – prilazni putovi i gospodarska dvorišta.

Na većini analiziranih OPG-a mliječnih farmi prilazni putovi i gospodarska dvorišta nemaju tvrdu podlogu, što u zimskim mjesecima i ljetnim mjesecima za vrijeme kiše dovodi do stvaranja blata i otežanog kratanja mehanizacije, goveda i ljudi.

Za potrebe 40 OPG-a mliječnih farmi potrebno je po pitanju infrastrukture izgraditi i uredit sa tvrdom podlogom, šljunak, beton, asfalt, 38 prilaznih putova i isto toliko gospodarskih dvorišta.

Zaključak

Ovaj prikaz ukazuje da u Republici Hrvatskoj, opstanak postojeće govedarske proizvodnje na OPG-ima mliječnim farmama, njen daljnji razvoj i rast, ovise o daljnjim investicijskim ulaganjima, prvenstveno u kupovinu zemlje, na prvom mjestu u okrupnjavanje parcela odnosno posjeda, zatim ulaganja u izgradnju i podizanje novih suvremenih objekata; staje, gnojišta, silosi, te proširivanje i održavanje odgovarajućih postojećih objekata. Cjelokupno investiranje u daljnji razvoj mliječnih farmi u cilju povećavanja proizvodnje mlijeka i mesa, ali i istodobno i u zaštitu prirode i okoliša, trebalo bi rješavati povoljnim kreditima HBOR-a, te povratkom sredstava iz EU-Fondova za dio onih investicija za koje će prema predviđenim programima i mjerama to biti moguće. Iz strukture posjeda i strukture stada goveda, te planiranog okrupnjavanja posjeda i povećavanja broja goveda, vidljiva je nužnost daljnjeg razvoja mliječnih farmi.

U cilju i nastojanju što većeg iskorištenja sredstava EU-fondova, osnovni stav treba biti, „Nema izlaska iz privredno gospodarske krize bez razvoja i povećavanja proizvodnje“, te „Svaki konkretan problem, traži konkretno rješenje“. Realizaciju ovih dviju tvrdnji nećemo moći ostvariti ako ne iskoristimo EU-fondove, namijenjene razvoju poljoprivrede.

Ukoliko se ne ostvari planirani – nužan i potreban razvoj na većini OPG-a vrlo brzo će se ugasiti stočarska proizvodnja – proizvodnja mlijeka i goveđeg mesa.

Podružnica PSS-a Koprivničko-križevačke županije
mr. sc. Srećko Ladišić, viši stručni savjetnik za govedarstvo