Osvrt, Vijest

Naime, poznato je da smo ulaskom u EU dužni poštivati preuzete obveze po kojima između ostalog do 2016. godine moraju biti atestirani svi uređaji za primjenu sredstava za zaštitu bilja. No, za sada jedino Odjel za mehanizaciju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku ima adekvatan stručni kadar i najsuvremeniju opremu sa softver programom da bi mogao biti ispitna stanica, te jedini ima ovlaštenje za edukaciju i osposobljavanje osoba koje će vršiti ispitivanje ispravnosti ovih uređaja.

Maksimalno korištenje školskih potencijala

U Sloveniji je pak, devet subjekata ovlašteno za provjeru ispravnosti i izdavanje dozvola za rad prskalica, među kojima je i Srednja poljoprivredna škola u Šentjuru. Inače, Slovenci su počeli s testiranjima već 1989. godine ali na dobrovoljnoj bazi, dok je od 1994. to zakonska obveza. Tadašnji direktor srednje a današnji visoke poljoprivredne škole, mr. Branko Šket uvidio je odličnu priliku da u okviru nastavnog programa za poljoprivrednu mehanizaciju osmisli i dodatni prihod koristeći stručne kadrove škole, pa je iznašao načina zatvoriti financijsku konstrukciju za nabavku vrijedne mjerne opreme i softwer programa. Nakon ‘prvog kruga’ testiranja prskalica i zaprašivača tek ih je 27 posto bilo ispravnih. U početku je tehnička ekipa mogla obaviti samo osam pregleda dnevno jer su morali biti temeljiti, generalni pregledi, no danas već sve ide rutinski kao po traci, pa mogu provjeriti i do 25-30 prskalica. Prvih su godina pregledi koštali 40 eura a certifikati vrijedili dvije godine, dok je sada cijena 35 eura a dobivena markica vrijedi tri godine. Testiraju se sve prskalice od pet litara zapremine na dalje, i zanimljivo, cijena je jednaka za sve, bez obzira na veličinu. Danas u svojoj bazi imaju pohranjene podatke za oko 2000 prskalica, a svi su umreženi direktno u centralnu bazu slovenskog Ministarstva poljoprivrede. Prije isteka svake registracije, uvidom u bazu podataka, obavještavaju svakog poljoprivrednika pozivom na novi pregled, na koji se svi u propisanom roku odazovu jer su svjesni da u protivnom ne mogu raditi odnosno gube pravo na poticaje.

Istu licencu ima još osam sličnih subjekata u Sloveniji, među kojima su i druge obrazovne ustanove kao primjerice Poljoprivredni fakultet u Mariboru i Hmeljarski institut u Žalecu, a samo je jedan privatnik.

Stoljetna tradicija slovenskog školstva

Inače, nije slučajno zašto je ova srednja škola imala sve potrebite predispozicije te zadovoljila visoke kriterije Ministarstva i dobila ovlaštenje za atestiranje. Naime, Školski centar Šentjur baštini stoljetnu tradiciju u izobrazbi stručnih kadrova. Utemeljen je davne 1910. godine zaslugom dr. Gustava Ipaveca, tadašnjeg župana i poslanika u Austrougarskom parlamentu, koji je uspio dobiti carsko odobrenje za održavanje nastave na slovenskom jeziku, što je bila izuzetna rijetkost. Od tada jednogodišnje zimske ‘kmetijske šole’, do danas srednje škole s devet nastavnih programa i 320 učenika te više škole sa četiri programa i 350 učenika, dug je i trnovit put. S bogatom i burnom prošlošću upoznao nas je mr. Branko Šket, pretposljednji ravnatelj srednje a danas ravnatelj više strukovne škole, a u obilazak škole poveo nas je njegov nasljednik, današnji ravnatelja srednje škole mr. Janez Vodopivc, inače, oba zagrebačka studenta.

Tako smo između ostalog saznali da je ova škola još za Austro-Ugarske monarhije posjedovala 500 hektara zemljišta, koje je nakon Drugog svjetskog rata i nacionalizacije izgubila. Šezdesetih godina je čak jedno vrijeme bila u sklopu Celjskog srednjoškolskog centra da bi se samo nakon par godina ponovno izdvojila i danas preuzela primat u obrazovanju mladih naraštaja ovog dijela Slovenije, zahvaljujući entuzijastu i vizionaru mr. Šketu koji, nakon dolaska na rukovodeće mjesto prije dvadesetak godina, postupno školi vraća stari sjaj. Tako je do sada u posjed vraćeno 100 hektara šuma, oranica, vinograda koji je upotpunjen sa školskim podrumom u kojem proizvode vina souvignon, pinot sivi i muškat žuti. U sklopu praktičnog dijela nastavnog programa podignuti su rasadnici povrća i cvijeća. Uz prostrana mehaničku radionicu oformljena je i autoškolu za kategoriju osobnih i teretnih vozila odnosno traktora među kojima je i najveći ponos – Fendt 716 vario s GPS navođenjem.

Turizam – suvremeni trend u naobrazbi

Školski centar Šentjur danas obrazuje od poljoprivrednog tehničara i mehaničara do prehrambenog tehničara i slastičara, a među posljednje uvedenim smjerovima mr. Šket ponosno ističe – turistički smjer. Nastava s najsuvremenijom kompjuterskom opremom i bogatom školskom knjižnicom, organizirana je u jednoj smjeni, a prednost ovog školskog centa i đački je dom.

Teško se boriti s politikom, kaže Šket, koje, kao i kod nas, nažalost, ima na svakom koraku, ali kao cijenjenom i vještom pregovaraču, vrata svakog Ministarstva su mu uvijek otvorna. Danas se ovaj Školski centar financira po glavi učenika a ne po razrednim odjeljenjima, ali i dodatnim prihodima jer sve proizvedeno u školi, od kolača do cvjetne sadnice, i prodaju.

Članica su i nekoliko međunarodnih asocijacija i projekata kao primjerice Comenius, Aces i Erasmus preko kojih su surađivali s Mađarskom, Austrijom, Slovačkom, Srbijom Portugalom, pa čak i dalekom Finskom. Među posljednjim je realiziranim projektima prekogranične suradnje i jedna sa srednjom školom u Zaboku na temu nacionalna prehrana unutar kojega je Šentjurska škola predstavila autohtone gastronomske delicije ovog kraja Slovenije.

Posebno ih je razveselio ovaj posjet slavonskih kolega kojima su nesebično ponudili otvaranje mogućnosti suradnje na zajedničkim projektima i tako poželjeli dobrodošlicu za skori ulazak u Europsku uniju.

Dragocjena iskustva i savjeti

Požeška poljoprivredno-prehrambena srednja škola još je starija od Šentjurske, i datira iz 1885. godine kao druga u Hrvatskoj, istakla je Marija Grgić, ravnateljica Poljoprivredne-prehrambene škole u Požegi komentirajući da je ovo stručno putovanje za nju bilo jako konstruktivno jer je sa svog aspekta razmjenila puno zanimljivih ideja od vrlo ljubaznih domaćina. Zainteresirana je i za uvođenje atestiranje prskalica u sklopu praktičnog dijela nastave, jer adekvatne prostore i stručne kadrove već imaju, ali kao najveći problem vidi nabavu 50.000 eura vrijedne opreme za ispitivanje.

Mario Jakobović, v.d. pročelnika Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi, nalazeći mnoge dodirne točke s radom i programima viših škola te u tom kontekstu otvorio vrata mogućoj suradnji na različitim projektima.

U Hrvatskoj do 2016. svi uređaji moraju imati znak o pregledu

U Hrvatskoj do sada nije bio obvezan redoviti pregled uređaja za primjenu pesticida koji su u uporabi. Određeni broj uređaja za primjenu pesticida pregledavan je na dobrovoljnoj osnovi i na temelju zahtjeva trgovačkih standarda kao što je međunarodni trgovački standard Global GAP, pojašnjava Ivica Prpić ističući da je Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida od prosinca prošle godine (NN. 142/12) uspostavljen sustav obveznih redovitih pregleda uređaja za primjenu pesticida koji se koriste. Uređaji proizvedeni prije 1995. godine moraju biti pregledani do 26. studenoga 2014. godine, a do 26. studenoga 2016. svi uređaji moraju biti bar jednom pregledani i imati znak o obavljenom pregledu. Nakon toga datuma mogu se koristiti samo oni uređaji koji su uspješno prošli pregled.

Novi uređaji za primjenu pesticida stavljaju se na tržište u skladu sa Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti (NN. 20/10 od 12.02.2010.) i Pravilnikom o sigurnosti strojeva (NN.28/11 od 8.3.2011.). Pa tako uređaji kupljeni nakon 1. siječnja 2013. dobivaju znak o pregledu i bez obavljenog pregleda, ali su u obvezi redovitog pregleda najmanje jednom u razdoblju od pet godina nakon kupnje, a kasnije podliježu redovitom pregledu najmanje jednom u tri godine nakon zadnjeg pregleda, kao i svi ostali uređaji.

Redovite preglede uređaja provode ispitne stanice ovlaštene od strane Ministarstva poljoprivrede koje moraju ispunjavati propisane uvjete glede opreme i zaposlenika koji moraju prolaziti odgovarajuće izobrazbe. Pregled uređaja provodi se u prostoru ispitne stanice ili u blizini prebivališta vlasnika uređaja ako su zadovoljeni uvjeti zaštite od onečišćenja. Pri obavljanju pregleda provjerava se udovoljavaju li uređaju zahtjevima vezanim uz relevantne norme radi postizanja visoke razine sigurnosti, zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša. Ispitna stanica u kojoj je izvršen pregled uređaja dodjeljuje uređaju znak o obavljenom redovitom pregledu samo ako zadovoljava sve zahtjeve pregleda. Rezultati pregleda upisuju se u izvještaj o pregledu uređaja na propisanim obrascima. Ministarstvo poljoprivrede vodi središnju evidenciju o uređajima, s tim da informacije o pregledu uređaja moraju biti pristupačne javnosti.

Zgodno je napomenuti i da se priznaje pregled uređaja za primjenu pesticida obavljen u drugoj državi članici EU-a kao istovjetan pregledu obavljenom u Hrvatskoj ako je pregled u skladu sa zahtjevima i relevantnim normama uz uvjet da je vremenski razmak od posljednjeg pregleda provedenog u drugoj državi članici EU-a jednak ili kraći od razdoblja učestalosti pregleda koje se primjenjuje u RH.

Profesionalni korisnici obvezni su uz redovite preglede uređaja provoditi i redovite kalibracije i tehničke kontrole uređaja u skladu s odgovarajućom izobrazbom. Ispitnoj stanici se moraju prijaviti i uređaji za primjenu pesticida koji iz tehničkih ili drugih razloga nisu u uporabi, na kraju napominje Prpić.

Izuzeća

Iz obveza redovitog pregleda izuzimaju se uređaji na ručni pogon, leđne prskalice (na ručni, baterijski i motorni pogon) i leđni motorni atomizeri. Za ove navedene uređaje vrijedi naputak koji sadržava informacije o nužnosti redovite zamjene dotrajalih dijelova, o posebnim rizicima povezanim s navedenim uređajima, a profesionalni korisnici bit će osposobljeni za njihovu pravilnu i sigurnu uporabu.

Tekst: Renata Prusina, Agro-glas
Slike: Ivica Prpić, dipl. ing. agr., rukovoditelj Odsjeka za mehanizaciju