Pred početak spremanja sjenaže

Dolaskom viših temperatura trava je krenula sa porastom. Kada razgrnemo poraslu travu uočavamo jedan dio žuto-smeđe istrunule biljne  mase što je posljedica prekomjerne vlage. Takva istrunula masa ne bi trebala prilikom spravljanje sjenaže biti  spremljena u bale ili silose.

sjenaza_24_4_.jpg

Prilikom spremanja sjenaže trebamo paziti da je ne zagadimo sa zemljom. Kako se radi prevelike vlage od topljenja snijega i oborina, nisu mogli na svim površinama razgrnuti krtičnjaci, sada prilikom košnje  treba podići visinu kose (najmanje na 7 – 10 cm) kako bi izbjegli unos zemlje ali i istrunule mase u silažu. Prema analizama silaža na slovenskim gospodarstvima  po sadržaju pepela pokazuje da je oko 30 % krme od prvog otkosa zagađeno više ili manje sa zemljom. Najčešći uzrok zagađenja je preniska košnja i košnja na raskvašenim oranicama. U onečišćenoj krmi dolazi do pojave bakterija te njihovog razvoja, a takva krma nije pogodna za hranidbu stoke. Do zagađenja krme sa bakterijama može doći i ako je prekratak rok između košnje krme za sjenažu i izvažanja gnojevke.  Između treba proći najmanje mjesec dana.

Da bi izbjegli kvarenje sjenaže, a samim time i gubitke, jako je važno posveti pažnju svim operacijama prilikom spremanja krme. Poljoprivrednici najčešće siliraju trave, travno-djetelinske smjese ali i leguminoze koje je obavezno prije spremanja provenuti. Ako se može planirati dobro je započeti sa košnjom u popodnevnim satima kada je u biljkama nakupljeno više šećera. Pravilno provenuta sjenaža na 35-45 % suhe tvari uz odabir pravog momenta košnje, preduvjet je za dobru fermentaciju koja će čuvati krmu od kvarenja. Dobrim sabijanjem i stvaranjem anaerobnih uvjeta (bez prisustva zraka) omogućuje se djelovanje mliječno kiselih bakterija koje sprečavaju razvoj plijesni i kvarenje sjenaže. Ne smijemo dozvoliti da nam bale ili masa u silosu nije dovoljno sabijena i da u  nju prodire svježi zrak. U slučaju da nam ptice ili neke druge životinje naprave štetu oštetetivši foliju, treba čim prije zalijepiti oštećena mjesta. Na mjestima gdje nam ulazi zrak ili nije bala dobro sabijena javljaju se gnijezda plijesni. Svu pokvarenu silažu treba odstraniti prilikom hranjenja.

S spremanjem prvog pa i ostalih otkosa sa travnjaka, intenzivno se započelo u prošlom stoljeću. Agrotehnika nije nepoznata našim poljoprivrednicima, samo treba svaki put posvetiti punu pažnju svim momentima prilikom spremanja.

 

Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr.
rukovoditeljica Podružnice

Pripremi za ispis