Savjet, Stočarstvo

U hranidbi teladi najvažnije je da tele odmah nakon teljenja posiše puno kolostruma (mljeziva). Kolostrum sadrži tvari potrebne za imunitet (otpornost) teleta prema infekcijama bakterijama, virusima i praživotinjama. Uzimanjem kolostruma tele dobiva privremeni ili pasivni imunitet od majke. Kolostrumom se može smatrati samo prva mužnja nakon teljenja. Već u drugoj mužnji udio antitjela koja štite tele je manji za 40 % u odnosu na prvu.  Ako tele nije u mogućnosti posisati kolostrum, dajemo mu ga napajanjem. Kako bi teletu osigurali na vrijeme dovoljnu količinu kolostruma, možemo posegnuti i za rezervom u zamrzivaču ili ga možemo kupiti. Tele bi unutar 3 – 4 sata nakon teljenja trebalo popiti bar dvije litre kolostruma. Kranji rok za konzumaciju mljeziva je 6 – 8 sati nakon teljenja. Nakon toga mijenja se sluznica crijeva teleta koje ne može iskoristiti antitijela iz kolostruma i postaje podložno infekcijama.

Odmah nakon teljenja na otvorenom križanac između domaće „zeke“ i Charollaise pasmine siše kolostrum kako bi primio pasivni imunitet. (Foto: Ivica Kosor)

Privremeni imunitet postepeno slabi i nestaje sa 7 – 8 tjedana starosti teleta, ali to može biti i ranije ako tele nije posisalo dovoljno kolostruma. Paralelno sa slabljenjem i gubljenjem pasivnog imuniteta tijelo teleta stvara vlastiti aktivni imuniteta koji ga štiti od infekcija. Vlastitu otpornost na infekcije tele stvori s oko 16 tjedana starosti. U dobi između 7 i 10 tjedana osjetljivo je razdoblje jer je pasivni imunitet opao a aktivni se još nije dovoljno razvio. Vakcine za jačanje imuniteta mogu se dati u osmom tjednu, kad je ukupni imunitet najniži. Vakciniranje se može ponoviti 2 – 6 tjedana kasnije ili bliže odbiću. Dobri se rezultati postižu i vakciniranjem mlađe teladi. O svemu se posavjetujte sa svojim veterinarom.

Pasivni i aktivni imunitet teleta

U periodu sisanja, pogotovo u mlađoj dobi, proljevi teladi znaju predstavljati ozbiljan problem i nanositi velike gubitke. Bez obzira na uzročnike proljeva, tele gubi veliku količinu tekućine i elektrolita.

Za prevenciju proljeva najvažnije je da tele na vrijeme popije kolostrum (mljezivo) i da se vodi računa o higijeni okoline. (Crtež: Ivan Jukić)

Kako bi se uspješno borili protiv proljeva potrebno je kod teladi nadoknaditi gubitak tekućine i elektrolita te osigurati opskrbu hranjivim tvarima i energijom. Dijeta ili uskraćivanje davanja mlijeka teletu s proljevom je štetno. Kako bi zadovoljili dnevnu potražnju teleta za energijom i bjelančevinama, količinu mlijeka (10-12% tjelesne težine) treba podijeliti u 2-3 obroka. Nadoknadu elektrolita (soli) treba ponuditi po volji. Napajanje treba izvesti svaka dva sata. Na tržištu se mogu nabaviti sustavi za oralno davanje kolostruma, elektrolita i medicinskih napitaka za telad.

Oralni sistem za davanje kolostruma, elektrolita i medicinskih napitaka za telad[1]

Tablica: Raspored napajanja teladi u vrijeme proljeva 

 Ako elektrolit nije komercijalno dostupan kod veterinara, možete ga spremiti sami, nabavom komponenti u ljekarni ili drogerijama. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji sastav je: 200 g glukoze, 35 g soli, 25 g natrijevog bikarbonata, 15 g kalij-klorida (E 508).

 Neki tipovi proljeva mogu se spriječiti oralnom vakcinacijom po teljenju (Crtež:Ivan Jukić)

Budući da je u sustavu krava–tele, telad uz majku ponekad i do starosti 9 mjeseci, ista cijelo vrijeme sišu. Sisanje je učestalije i duže traje u mlađoj dobi teladi, dok sa starošću teladi, vrijeme provedeno u sisanju opada.

Tablica: Dnevni broj i vrijeme sisanja ovisno o starosti teladi

 Izvor: II. Medizinische Tierklinik, Ludwig-Maximilians-Universität München

U periodu do odbića dnevni prirast teladi iznosi 700-1000 grama. Prirast može biti i veći, što ovisi o količini posisanog mlijeka i kvaliteti paše koju telad postepeno konzumira uz majku. Za kilogram prirasta potrebno je konzumirati oko 10 litara mlijeka. Prirast dobiven iz mlijeka ide na trošak majke.

Ponekad se u stadima   nađu odrasla grla koja sišu druge krave oduzimajući mlijeko teladi koja siše. Ugradnjom “ježa” na gubicu takvih grla, možemo uspješno prevenirati ovu pojavu. 

Prevencija neželjenog sisanja uz pomoć „ježa“ (Foto: Ivan Jukić)

Tele uz majku uči pasti. Zbog boljih prirasta teladi se može osigurati kvalitetnija paša korištenjem napasivanja u slijedu i tzv. potkradajuće ispaše. O tome drugom prilikom. Uz sisanje i pašu, telad je na pašnjaku poželjno prihranjivati koncentratom kako bi se postepeno privikavala na budući tov. Voda i mineralno – vitaminski dodaci moraju uvijek biti dostupni.

Prihranjivanje teladi na pašnjaku. Objekti za prihranjivanje mogu se jeftino izvesti u vlastitoj režiji ili se mogu nabaviti na tržištu. (Foto i crtež: Ivan Jukić)