Osvrt, Vijest

Na okruglom stolu brojnim zainteresiranim proizvođačima projekt je približio prof. dr. sc. Josip Borošić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu riječima:“ Cilj projekta je očuvanje hrvatske autohtone sorte češnjaka od izumiranja na regionalnoj i nacionalnoj razini te od nestajanja iz široke proizvodnje i potrošnje, što se već događa pod velikim utjecajem uvoznih sorti češnjaka, a svrha unaprijediti proizvodnju češnjaka na području Zadarske županije, gdje za to postoje dobri ekološki uvjeti. Na hrvatskom tržištu postoji velika potražnja za domaćim češnjakom. Sadašnja proizvodnja nije dostatna. Nedostatak se nadoknađuje uvoznim češnjakom. Smatra se da je uvozni češnjak lošije kvalitete, ali do sada nisu rađena relevantna istraživanja. Pojedina hrvatska područja bila su prije Domovinskog rata poznata po proizvodnji češnjaka. Poznato je, na primjer, da se češnjak iz Bukovice (Zadarska županija) prije 25 godina izvozio.

Iako na Sortnoj listi poljoprivrednog bilja u RH postoji nekoliko domaćih sorti, bolje rečeno klonskih populacija, Hrvatska dosada nije imala organiziranu proizvodnju ni prodaju sadnoga materijala češnjaka po zakonskim principima. Znači, nije ni imala stručan nadzor nad proizvodnjom češnjaka za daljnju reprodukciju. Proizvođači češnjaka i danas sami ostavljaju dio svoje proizvodnje za sadnju u idućoj sezoni.

Očekuje se da će ovaj projekt uvelike doprinijeti porastu komercijalne proizvodnje domaćih sorti češnjaka, kako sadnog materijala, tako i proizvodnje češnjaka za tržište u svježem stanju te prehrambenu industriju. Osim toga, očuvat će se genetski resursi češnjaka u uvjetima „in vitro“ te skladištiti početne kulture i lukovice na hranjivim podlogama u klima-komorama za što brže razmnožavanje na polju. Na temelju dobivenih podataka moći će se ocijeniti koje sorte su pogodne za uspješnu proizvodnju češnjaka u Zadarskoj županiji“.

Uz potankosti vezane za projekt na okruglom stolu prof. dr. sc. Josip Borošić izložio je temu:

„Biološka svojstva i uvjeti za uzgoj češnjaka“, doc. dr. sc. Nina Toth „Gnojidba i kvalitativna svojstva češnjaka“, te direktor laboratorija Hortilab Vilim Elez „Kultura tkiva u reprodukciji sadnog materijala češnjaka“.

Nakon predavanja razvila se je vrlo živa diskusija u kojoj su brojni poljoprivredni proizvođači, uglavnom članovi udruge „Rešta“ tražili odgovore za probleme vezane uz proizvodnju češnjaka.

Gordana Dragun, dipl. ing. agr.
rukovoditeljica Podružnice