Osvrt, Vijest

Foto: Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio 

Radionica je održana u dvorani hotela Park u Splitu. Polaznici radionice bili su savjetodavci PSS-a te maslinari iz četiri dalmatinske županije, korisnici UNDP potpore.

Prisutne je ispred UNDP COAST projekta pozdravila gospođa Snježana Mihinica, a ispred PSS-a Žarko Kovačić, rukovoditelj Područnog ureda jadranske Hrvatske.

Gospođa Mihinica je istaknula kako je maslinarstvo zbog očuvanosti, plodne zemlje te tradicije od izuzetne važnosti za razvoj poljoprivrede dalmatinskih županija. Svrha radionice je upozoriti, educirati maslinare i ostale poljoprivrednike o važnosti održavanja biološke raznolikosti u maslinicima, ali i na svim ostalim poljoprivrednim površinama. Maslinik tradicionalno nikada nije bio monokultura niti bi to danas trebao biti. Osim korisnih biljaka i životinja, koji pomažu održavanju biološke ravnoteže u masliniku, čime se postiže bolja biološka zaštita masline od bolesti i štetnika, u masliniku se mogu uzgajati naše autohtone i tradicijske voćke, povrće, ponekad i životinje …

U okviru COAST projekta provedeno je pilot istraživanje flore ekološkog i konvencionalnog maslinika na Braču. Istraživanje je pokazalo da je u ekološkom masliniku zabilježeno ukupno 167 biljnih vrsta, a u konvencionalnom gotovo četiri puta manje, samo 44 vrste. Također, utvrđeno je 6 endemičnih vrsta biljaka, a sve su bile zastupljene u ekološkom masliniku.

Prikaz stanja ekološkog maslinarstva s naglaskom na Dalmaciju izložila je mr. sc. Marija Ševar, rukovoditeljica Odsjeka za ekološku i integriranu poljoprivredu PSS-a. Prema nepotpunim podacima MP za 2012. u Hrvatskoj 210 ekoloških maslinara obrađuje 792 ha maslinika. Od toga u Dalmaciji 148 ekoloških maslinara obrađuje 517 ha maslinika. Najviše površina pod ekološkim maslinicima, 226,5 ha ima Zadarska županija, Splitsko-dalmatinska 169 ha, potom Šibensko-kninska 74,5 ha, dok Dubrovačko-neretvanska županija ima 46,9 ha.

O važnosti biološke raznolikosti u masliniku (s posebnim osvrtom na korisne biljke) govorio je Slavko Brana, dipl. ing. šum., iz Natura Histrica. Istaknuo je da između ostalih čimbenika poljoprivredna djelatnost (proizvodnja hrane) jest također važan čimbenik gubitka biološke raznolikosti.

Pored klimatskih promjena, promjene u poljoprivredi utječu na 31 % ugroženih vrsta viših biljaka flore RH, a intenziviranje u poljoprivredi na 38,6 % ugroženih vrsta ptica u RH. Ključnu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti maslinika imaju rubna staništa: šumski rubovi, suhozidi, živice i terase. Mozaičnost kultura, maslinika, šumskih i travnjačkih površina te prisutnost vodenih staništa (lokve), dodatno utječe na stabilnost maslinika kao ekosustava.

Gubitak biološke raznolikosti u masliniku može se pokušati svesti na najmanju mjeru, poštujući principe tradicijskog maslinarstva te ujedno unosom i sadnjom određenih vrsta biljaka potpomoći biološku kontrolu štetnika masline. Ujedno, u masliniku se mogu uzgajati i brojne vrste samoniklog jestivog, ljekovitog i aromatičnog bilja te time stvoriti dodatnu vrijednost, upotpunjujući kućnu ljekarnu i tradicijsku kuhinju.

Vrijednosti kapara u masliniku istakao je gospodin Ratko Kovačević, dipl. ing. el., autor knjige „Kapar“.

Kapar uspijeva na neprikladnim ili manje pogodnim terenima za poljoprivrednu aktivnost, a najčešće se nalazi uz maslinu i bajam. Voli lagana rastresita do srednje teška tla bogata skeletom. Raste na hridima uz more i na zidovima kamenih građevina, što je obilježje Mediterana. Rastom i cvatnjom odiše ljepotom te je u nekim gradovima prepoznat kao dio gradskog hortikulturnoga zelenila. Razmnožava se sjemenom i reznicama.

Radi smanjenja gubitaka vode za zalijevanje i usmjeravanja žila u dubinu preporučauje se sadnice kapara saditi u žilovode (plastične cijevi) duge 60 cm i više, promjera 16 cm.

Presadnice kapara sade se u zemlju pored maslina, na način sličan sadnji sadnica maslina. Iskopa se rupa, gnoji se i zasipa tlo nakon sadnje.

Minimalna udaljenost između sadnica kapara treba biti 3 m, a udaljenost od debla masline 4-5 m. Rodnost kapara u izravnoj je vezi s osunčanošću, na što treba paziti pri izboru mjesta sadnje. Detaljan sadržaj knjige „Kapar“ autora Ratka Kovačevića možete naći na http://www.kapar.hr/knjiga.htm.

Foto: Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio 

Dr. sc. Željko Prgomet, Veleučilište u Rijeci, u temi maslinarstvo i voćarstvo, istaknuo je da su masline od pamtivijeka pratile vinova loza, smokva, bajam, šipak, rogač i druge mediteranske voćne vrste. Ta je simbioza očito utjecala na smanjenje pojave bolesti i štetnika, što se danas pokušava dokazati znanstveno stručnim istraživanjima. 

O mjerama za smanjenje suše i erozije u maslinicima govorila jeIrena Vrhovnik, dipl. ing. agr., viša savjetnica za voćarstvo i maslinarstvo Zavoda za poljoprivredu i šumarstvo iz Nove Gorice. Posljednjih godina je suša prerano ubirala plodove maslina, a velike količine oborina u kratkom razdoblju odnosile su plodni dio tla iz maslinika, što je rezultiralo smanjenom i alternativom rodnosti maslina. Navodnjavanje, zatravljivanje i izrada terasa na nagnutim površinama sastavni su dio tehnologije uzgoja maslina i sigurnost redovitog plodonošenja. 

U okviru Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007. – 2013. Projekta ZOOB „Smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi naglaskom na maslinarstvo“ Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio, dipl. ing. agr., iznijela je dobivene rezultate projekta o praćenju štetnika i bolesti kao i o korisnim kukcima u maslinicima.

Praćenje leta maslinine muhe i moljca važno je za odluku provedbe suzbijanja. Budući da se pojava razlikuje ovisno o godini i pojedinoj lokaciji, preporučuje se provoditi praćenje u vlastitom masliniku. Odabir lovki i ocjena zaraze ključni su za preventivne mjere zaštite. Također je važno redovno pregledavati maslinik na pojavu ostalih štetnika i bolesti.

Foto: Marija Ševar

Korisni kukci u masliniku (bubamare, zlatooke, solitarne pčele, uholaže) hrane se štetnicima masline ili ih koriste za svoj razvoj kao njihovi prirodni neprijatelji. Korisnim organizmima treba osigurati uvjete za razvoj, ali ih je potrebno i bolje upoznati, jer su u masliniku često teško uočljivi. U literaturi koja je tiskana tijekom projekta ZOOB navedene vrste su opisane i opisi su dostupni na stranici www.zoob-oljke.si.

mr. sc. Marija Ševar,
rukovoditeljica Odsjeka