Događaji, Vijest

Nakon uvodnih riječi uzvanika, prof.dr.sc.Edi Maletić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu prezentirao je tijek 1.faze projekta. Cjelokupan projekt zamišljen je u dvije faze u trajanju od 10 godina, a svaka faza trajala bi 5 godina. Rad na projektu započeo je 2006. godine na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj komori Krapina, u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Projekt je financijski podržala Krapinsko-zagorska županija.

Veliki dio hrvatskih autohtonih sorata je nestao, a posebice se to odnosi na sjeverozapadni dio Hrvatske zbog blizine europskih zemalja čije su sorte istisnule naše autohtone. Cilj prve faze projekta bio je pronaći stare autohtone sorte, identificirati ih i spasiti ih od daljnjeg izumiranja. Tako je obiđeno oko 50 nasada starih vinograda na području cijele županije, te je označeno 60 trsova 26 različitih sorata. Pomoću literature, a kasnije i DNA analizom dokazalo se da se radi o autohtonim sortama. Naime, genetički profil sorte je jedinstven i ne smije se podudarati ni sa jednom sortom u bazi podataka. Prvi nasad podignut je na pokusnoj parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini. U kolekciji je posađeno po 25 cijepova od svih 26 pronađenih sorti.

Među najzanimljivijim pronađenim sortama je Stara krapinska belina, za koju je dokazano da je uz Pinot crni roditelj Chardonnaya. Također se istraživanjima otkrilo da je ova sorta roditelj preko 70 drugih sorata u svijetu, a među njima i Rizlinga rajnskog. Stara krapinska belina uvrštena je i u kolekciju autohtonih sorata vinove loze na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Jazbinama.  Kao najstariji trs ove sorte pronađen je u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini. Ovakva otkrića su važna za promociju zagorskih i hrvatskih vina u svijetu. Nažalost, zbog ograničenog broja kvalitetnih okca treba dosta vremena da rasadnici proizvedu veće količine loznih cijepova, što će biti cilj 2. faze projekta. 

Nakon prezentacije održana je prva degustacija proizvedenih vina pojedinih autohtonih sorata vinove loze. Napomenuto je da se radi o prvoj berbi, stoga rezultate treba uzeti sa rezervom, dok će pravi rezultati biti vidljivi nakon završetka druge faze projekta.

Degustirane sorte bile su: Sokol, Smudna belina, Belina Desinić, Začretska belina, Zlatarska belina i Stara krapinska belina.

Svi prisutni nakon degustacije vina izrazili su zadovoljstvo kušanim vinima, te je zaključak da postoji veliki potencijal za proizvodnju i komercijalno iskorištenje. Među prisutnim vinogradarima bilo je zainteresiranih za sadnju ovih sorata, što i opravdava nastavak ovog projekta.