Govedarstvo, Stočarstvo, Vijest

Dr. Arlyn Judson (Jud) Heinrichs radi od 1982. godine na Penn State Sveučilištu u Odjelu za mljekarstvo i stočarstvo, gdje se bavi znanstvenim istraživanjima  i savjetodavnim radom. Njegova specijalnost je hranidba mliječnih krava i rasplodnih junica. Glavninu svog znanstvenog rada  posvetio je proučavanju rasta i razvoja rasplodnih junica. Razvio je sustav mjernih traka za određivanje težine kod junica Holstein pasmine na osnovi mjerenja obujma grudnog koša koji je trenutno u uporabi u mnogim zemljama. Također je kao jedan od suradnika radio na razvoju Penn State separatora za određivanje usitnjenosti komponenti krme i TMR-a. 

Rasplodne junice predstavljaju veliki trošak po pitanju hrane, smještaja i ljudskog rada, a sva ta uložena sredstva vraćaju se tek nakon teljenja. Istraživanja su pokazala da troškovi hrane za junice čine 12% od ukupnih troškova mliječne farme. Upravljanje sustavom uzgoja rasplodnih junica mora osigurati junice najbolje kvalitete s visokim proizvodnim potencijalom uz što manje troškove za farmu i minimalni utjecaj na okoliš. Stočna hrana predstavlja najveći trošak u uzgoju rasplodnih junica, stoga je smanjenje troškova hrane glavni i jedini način smanjenja ukupnih troškova uzgoja.

Koncept hranidbe rasplodnih junica koji je razvio Dr. Heinrichs bazira se na preciznoj hranidbi s većim udjelom koncentrata u obroku a manje voluminozne krme.

U dosadašnjoj praksi uzgoja junica širom svijeta hranidba se bazirala uglavnom na voluminoznoj krmi lošije kvalitete (sjenaža, sijeno, slama, kukuruzovina, malo kukuruzne silaže) s vrlo malo krmne smjese ili bez nje. Voluminozni dio obroka junice su dobivale bez ograničenja. Cilj hranidbe s puno voluminozne krme lošije kvalitete bio je spriječiti debljanje junica, osigurati prihvatljiv dnevni prirast i spriječiti da junice osjećaju glad kao i smanjenje troškova, no prema Dr. Heinrichsu takva hranidba je puno skuplja nego što se misli.

Pristup koji zastupa Dr. Heinrichs je upravo suprotan. On se bazira na ograničenom dnevnom unosu obroka koji se sastoji od veće količine koncentrata do 50%, a manje količine voluminoznih krmiva, tako sastavljen visoko probavljiv obrok u manjoj količini suhe tvari osigurava sve hranjive tvari za potreban dnevni prirast, dakle junice su gladne, ali rastu.

Kod precizne hranidbe koja se bazira na ograničenom unosu hrane cijeli probavni sustav se „racionalizira“ i time se osigurava  bolje iskorištenje (konverzija) hrane, manje metaboličke energije se troši za probavu i u konačnici dnevna količina izlučene balege i urina je manja – zagađenje okoliša nitratima je manje.