Događaji, Vijest

Uvažene predavače i više od stotinu sudionika na početku radionice srdačno je pozdravio Miljenko Rakić, ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije u MPRRR-u, istaknuvši da stajski gnoj treba promatrati kao proizvod visoke vrijednosti za održavanje i poboljšanje plodnosti tla, te da će biti dovoljno vremena za prilagodbu propisima o njegovoj pravilnoj primjeni i zbrinjavanju, pri čemu je vrlo važna kontinuirana edukacija poljoprivrednih proizvođača i savjetnika. Tijekom te dvodnevne radionice sudionici su s velikim zanimanjem pratili sljedeća izlaganja:

Sve prezentacije objavljene su na stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na slijedećoj adresi: http://www.mps.hr/default.aspx?id=8440 .

Voditeljica Odsjeka za agroekologiju i ishranu bilja MPRRR-a, gospođa Sanja Krnić-Bastać ukratko je predstavila aktualne zakone i propise u RH, koji se odnose na primjenu organskog i mineralnog gnojiva na poljoprivrednim površinama, zbrinjavanje stajskog gnoja, sadašnji i budući sustav potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju te predstojeće aktivnosti MPRRR-a u određivanju zona ranjivih na nitrate (ZRN).

Velik doprinos određivanju zona ranjivih na nitrate donijet će i dvije opsežne studije koje financira Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi (APCP). Ciljeve i komponente projekta predstavio je gospodin Hrvoje Horvat, koordinator i voditelj tima. Najistaknutija i financijski „najteža“ komponenta investicijskog fonda namijenjena izgradnji i rekonstrukciji odlagališta za stajski gnoj i nabava opreme za izgnojavanje uspješno se privodi kraju na dosad odobrenim investicijama, koje će predstavljati referentna gospodarstva za stočare u okolini. Promocija mjera dobre poljoprivredne prakse odvija se putem brojnih predavanja, nastupa u raznim medijima, dana otvorenih vrata, zasijavanja polja pokrovnim usjevima, tiska i podjele edukativnih materijala, testiranja bunarske vode na nitrate. Razvijena je suradnja sa zagrebačkim i osječkim poljoprivrednim fakultetom, energetskim institutom „Hrvoje Požar“, kao i s poljoprivrednim školama, županijskim uredima za poljoprivredu i lokalnom zajednicom. Provedene su dvije ankete poljoprivrednih proizvođača, treća je u pripremi, a stupanj je prepoznatljivosti projekta na terenu visok.

Sudionici su tijekom radionice pratili četiri izlaganja gospodina Colina Burtona, neovisnog konzultanta iz Francuske. Prikazao je mnoge EU direktive, nacionalne zakone i smjernice koje se odnose na zaštitu vode, od kojih je izdvojio 12 ključnih EC direktiva, među kojima naravno i najpoznatije: IPPC i Nitratnu direktivu, te okvirnu direktivu o vodama i o zaštiti podzemnih voda. Budući da poljoprivredna proizvodnja ima veliki utjecaj na okoliš uslijed oslobađanja amonijaka, ugljičnog dioksida, metana, nitratnih oksida, prašine, te doprinosi globalnom zatopljenju, pojavi kiselih kiša i smanjenju ozonskog omotača, vrlo je važno raspoloživim tehnikama umanjiti potencijalni negativan utjecaj. Neke su od njih efikasnije korištenje i recikliranje vode, biofiltracija, separacija, sedimentacija, transformacije dušika, pokrivanje i obrada stajskog gnoja, kompostiranje, anaerobna digestija, racionalna primjena organskog i mineralnog gnojiva, hranidba prema potrebama životinja, reduciranog sadržaja dušika i fosfora. Pritom uvijek treba voditi računa o zdravlju životinja i ljudi. Nedavna nemila situacija s pojavom E. coli u povrtlarstvu pokazala je ogroman utjecaj percepcije potrošača na globalno tržište poljoprivrednih proizvoda. U donošenju odluka uvijek treba imati u vidu planiranu budućnost farme, te nastojati iznaći uravnoteženo rješenje: primjenom realnih mjera koje donose znatno poboljšanje.

U svoja tri predavanja gospodin Henning Lyngsø Foged iz Danske, iskusni voditelj brojnih projekata poljoprivredno-znanstvenog parka, inkubatora inovacija u poljoprivredi predstavio je i usporedio neke parametre poljoprivredne proizvodnje u Danskoj i Hrvatskoj. Pri usporedivoj ukupnoj površini zemlje, poljoprivrednoj površini i broju stanovnika, Danska ima tri puta veći broj goveda i peradi te čak deset puta više svinja. Danska je cijelu zemlju proglasila ranjivom na nitrate, te je stoga i upravljanje stajskim gnojem i plan gnojidbe od iznimne pravne, ekološke i ekonomske važnosti. Poljoprivredno zemljište podijeljeno je u obliku rešetke širine 12 km. Analiza tla pojedinih kvadrata rešetke provodi se svake godine, a prema rezultatima analize izračunavaju se potrebe tla za gnojivom iste godine. U planiranju gnojidbe ne koristi se kalkulacija dušika po uvjetnom grlu, nego se u obzir uzima 100 kg N koji napuste skladište za gnoj. Nije dopuštena prodaja količine mineralnog gnojiva veće od količine određene prema potrebama tla poljoprivrednika. Posljednjih 50 godina potrošnja mineralnih gnojiva smanjena je za 50 %, a u istom razdoblju prinos usjeva povećan je za 20 %, što je posljedica povećanja bioraspoloživosti stajskog gnojiva do 70 %, postignute naprednim upravljanjem organskim gnojivom i novim tehnologijama.

Prof. dr. Oene Oenema s odjela za kvalitetu i ishranu tla Sveučilišta i istraživačkog centra Wageningen u Nizozemskoj naglašavao je u svojim izlaganjima potrebu za cjelovitim pristupom upravljanju stajskim gnojem, budući da on podliježe velikim varijacijama, ovisno o vrsti i kategoriji životinja, držanju, hranidbi, napajanju i proizvodnji, o čemu ovisi zbrinjavanje i primjena na poljoprivrednim površinama. Premda je uobičajeno mišljenje da izgradnja spremnika za stajski gnoj nije isplativa, kalkulacije pokazuju da je ona ili neutralna ili može donositi zaradu. No pritom treba izbjegavati nepoželjne pojave, kao što je na primjer rasipanje vode u proizvodnju ili ulijevanje oborinskih voda u spremnik, što povećava potrebni kapacitet. Troškovi izgradnje spremnika potrebnog kapaciteta od 6 do 12 mjeseci ovisno o materijalu i roku trajanja, iznose 5 do 50 eura po m3, no skuplja rješenja, koja uključuju vodonepropusne i kemijski stabilne materijale, godinama se amortiziraju, a jeftina su kratkog vijeka. Godišnji troškovi spremnika za tekući stajski gnoj iznose 5-7 eura/m3, a za kruti od 1 do 5 eura. Vrijednost tekućeg stajskog gnojiva prema sadržaju makro i mikronutrijenata može uvelike varirati, a obično iznosi oko 5 do 10 eura po m3, dok vrijednost hraniva krutog stajskog gnoja s 20-60 % suhe tvari iznosi od 20 pa do čak 300 eura po m3!

Dr. Ivan Danjek, načelnik Odjela za ratarstvo Ureda predstojnice, u svojem se predavanju osvrnuo na povijest savjetodavnog djelovanja u poljoprivredi, od davne 1841., kad je biskup Juraj Haulik utemeljio Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, pa do aktualnog ustrojstva Hrvatske poljoprivredne komore. U različitim organizacijskim oblicima savjetodavna služba uvijek djeluje u cilju promicanja novih znanstvenih i stručnih spoznaja u poljoprivredi i njihove primjene na gospodarstvima pa je tako i pravilno zbrinjavanje, čuvanje i primjena stajskog gnojiva, ovisno o potrebama usjeva, sastavni dio savjetodavnog rada. Stručni tim savjetodavne službe priredio je i brošuru „Načela dobre poljoprivredne prakse“, koju su na kućne adrese dobili svi korisnici potpora, a nalazi se i na stranicama HPK-a i MPRRR-a. U toj brošuri razloženi su postupci i mjere dobre poljoprivredne prakse u zaštiti vode, tla i zraka, a u tom okviru na slikovit je i pregledan način pojašnjeno dobro gospodarenje stajskim gnojem.

Gospodin Fabian Lichti iz Instituta za ekološku poljoprivredu i zaštitu tla Bavarskog znanstveno-istraživačkog centra za poljoprivredu predstavio je primjenu organskih gnojiva u Njemačkoj te pretpostavke i uvjete koji trebaju biti ispunjeni prije same primjene. Uz uobičajena ograničenja primjene u određenim razdobljima godine i vremenskim uvjetima, udaljenosti od vodotokova, trebaju biti poznati sadržaj i raspoloživost dušika i fosfora u organskom gnojivu. Propisan je i način njegova označavanja, a analiza tla na kojem će se primijeniti ne može biti starija od 6 godina. Preporuke gnojidbe izrađuju savjetnici i sami poljoprivrednici na temelju 7000-10.000 uzoraka tla koji se svake godine analiziraju u ovlaštenim institucijama, a te rezultate analize tla treba uz ostalu dokumentaciju čuvati 7 godina. Brojna istraživanja pokazala su vrlo veliku varijabilnost sadržaja organskih gnojiva, osobito onih s manje suhe tvari te je potreban veći broj internih uzorkovanja i kalkulacije na temelju suhe tvari gnojiva, što se odnosi prvenstveno na bioplinska postrojenja.

U svojim predavanjima gospodin August Bonmati s GIRO Poljoprivredno-znanstvenog instituta u Španjolskoj govorio je o različitim tehnologijama obrade stajskog gnoja radi stabilizacije organske tvari, sanitacije, redukcije neugodnih mirisa, emisije stakleničkih plinova i proizvodnje bioenergije. Ovisno o potrebama i ciljevima, stajski gnoj može se filtrirati, separirati na krutu i tekuću fazu, sušiti, toplinski obrađivati, tretirati raznim aditivima ili podvrgnuti anaerobnoj digestiji. Moguće su različite izvedbe bioplinskih postrojenja, a u posljednje vrijeme kombiniraju se aerobni i anaerobni procesi u svrhu generiranja neto energije, ali i smanjenja emisija stakleničkih plinova uz manju potrošnju kisika.

Nakon svakog predavanja i dijela radionice predavači su poticali sudionike na postavljanje pitanja. Neka od njih odnosila su se na konkretne mjere i rokove primjene Nitratne direktive u RH, obvezu ili preporuku prekrivanja spremnika za stajski gnoj, kalkulaciju bilance dušika, utjecaj hranidbe na sadržaj N i P u stajnjaku, zbrinjavanje otpada životinjskog podrijetla, potrebne kapacitete spremnika kod pašno držanih životinja te isplativost i opravdanost korištenja nekih supstrata u bioplinskim postrojenjima. Radionica je bila vrlo korisna, mnogim je sudionicima ponudila obrazloženja postojećih zakonskih propisa i ukazala je na pitanja koja će u budućnosti biti važna u dobroj poljoprivrednoj praksi upravljanja organskim i mineralnim gnojivom.

Područni odjel HPK Vukovarsko-srijemske županije
Katrin Gnjidić, dr. vet. med.,
savjetnica za gospodarenje nitratima