Događaji, Vijest

Dio tih supstrata proizvode sami, dok dio otkupljuju od poljoprivrednika i plaćaju im po suhoj tvari, ali po nižoj otkupnoj cijeni jer za to poljoprivrednici mogu besplatno odvoziti vodu koja ostane na kraju postupka dobivanja bioplina te je raspršiti po poljima. Za proizvodnju bioplina od tih supstrata potrebno je dosta ulaganja i više zemlje. Za proizvodnju 500 kW energije treba im 200 ha zemlje, cijena najma zemlje je visoka, sve više raste, i teško je do najma doći.

Punjenje spremnika sa biomasom

Za ovo postrojenje livade su glavni izvor bioplina i stoga je u tom području svaki kutak zemlje obrađen i pokošen. Pogon bioplinskog postrojenja sastoji se od 7 spremnika za fermentaciju, svaki je spremnik volumena od 500 m³, zatim od 2 protočna spremnika od 650 m³ i 350 m³ te od bioplinskog tampona od 600 m³ i 3 CHP jedinica (od 180 kW svaka).

Travna silaža

Električna energija prodaje se javnoj mreži 4 050 MWh/a (8 000 h), a toplinska energija lokalnom stanovništvu 4 500 MWh/a (ekvivalent do 450 t lož ulja). Proizvodnja bioplina temelji se na anaerobnoj fermentaciji, spremnici za fermentaciju pune se i prazne u rotaciji, tu se biomasa zadržava 28-35 dana, zatim ide kroz protočne spremnike pri temperaturi od 42°C gdje se odvija proces dobivanja bioplina, a zatim prelazi u CHP jedinice. Prema riječima gospodina Gebharda Betza taj biokemijski proces anaerobne fermentacije odvija se u četiri stupnja koji uključuju različite sojeve bakterija. Prvi je stupanj hidroliza, pri kojoj se ugljikohidrati, bjelančevine i masti razgrađuju do šećera i masnih kiselina pomoću fermentativnih bakterija, zatim slijedi acidogeneza, gdje se šećeri i masne kiseline razgrađuju pomoću acidogenih bakterija do hlapivih masnih kiselina, amonijaka, ugljikovog dioksida i alkohola, treći stupanj je acetogeneza, gdje se produkti acidogeneze razgrađuju u octenu kiselinu, vodik i ugljikov dioksid i na kraju nastupa metanogeneza, gdje se produkti razgrađuju u metan i ugljikov dioksid – tu zapravo nastaje bioplin.

Praćenje pogona putem interneta

U Njemačkoj se u kratkom vremenu otvorilo više od 6 000 bioplinskih postrojenja, iako vlada ne sufinancira i direktno ne potiče izgradnju bioplinskih postrojenja, nego daje subvencije kod prodaje struje, 20 centi za 1 kW. Trenutno se struja prodaje preko elektre, ali smatraju da će se za otprilike deset godina prodavati direktno potrošačima.

Zajednička fotografija na vrhu bioplinskog postrojenja

Bioplinsko postrojenje Bioenergiepark Aham

Bioenergiepark Aham novije je bioplinsko postrojenje, s radom je započelo u lipnju 2011. godine i ima kapacitet 31 000 t/a. Ulazni su supstrati za proizvodnju bioplina zeleni otpad i konjsko gnojivo. Zeleni otpad lokalno stanovništvo dovozi iz svojih vrtova. Kad ga dovezu u manjoj količini, ne trebaju platiti za prijem otpada, a kad ga dovezu u većim količinama, plaćaju određenu naknadu vlasniku postrojenja.

Punjenje i pražnjenje spremnika biomasom 

Konjsko gnojivo sakuplja se po konjogojskim farmama kamionom i bez ikakve naknade jer su uzgajivači konja zadovoljni kad im neko dođe po gnojivo i odveze ga. Bioplinsko postrojenje nema troškova pri nabavci supstrata za proizvodnju bioplina. Način proizvodnje bioplina isti je kao i kod prijašnjeg bioplinskog postrojenja. Sastoji se od 4 spremnika za fermentaciju, kapaciteta 250 kW za električnu energiju, 280 kW za toplinsku energiju. Još se planira dograđivati te žele u konačnici imati 12 spremnika, kapaciteta 750 kW za električnu energiju i 840 kW za toplinsku energiju.

Bioplinsko postrojenje izgrađeno početkom 2011.

Zahvaljujući dobrom i stručnom vodstvu njemačkih stručnjaka za bioplinska postrojenja, dobivene su temeljne teorijske i praktične smjernice za proizvodnju bioplina. Proizvodnja i korištenje bioplina iz anaerobne digestije (AD) ima pozitivan učinak na okoliš i društveno-gospodarske koristi za društvo u cjelini, kao i za uključene poljoprivrednike.

Spremnik s bioplinom

Iskorištavanje unutarnjeg vrijednosnog lanca bioplina poboljšava lokalne gospodarske uvjete i osigurava radna mjesta u ruralnim područjima te povećava kupovnu moć u regiji. Samim time poboljšava životni standard i pridonosi ekonomskom i socijalnom razvoju.

U Njemačkoj se vidi kako je zahvaljujući uzgoju biljaka za proizvodnju bioplina, u kombinaciji s vođenjem bioplinskog postrojenja, proizvodnja bioplina poljoprivrednicima ekonomski privlačna tehnologija za ostvarivanje dodatnog prihoda. Osim toga, poljoprivrednici dobivaju novu i važnu ulogu u društvu kao proizvođači energije i obrađivači otpada. Postrojenje za proizvodnju bioplina ne proizvodi samo energiju. Biomasa preostala nakon anaerobne razgradnje organske tvari – digestat – predstavlja vrijedno gnojivo, bogato dušikom, fosforom, kalijem i mikro-nutrijentima.

Za rasprostiranje po poljoprivrednoj površini može se koristiti ista mehanizacija koja se koristi za svježi stajski gnoj i gnojnicu.

U usporedbi sa svježim stajskim gnojivom, digestat ima znatno bolja gojidbena svojstva zahvaljujući homogenosti i većoj hranidbenoj vrijednosti, boljem omjeru ugljika i dušika te gotovo potpunom nedostatku neugodnog mirisa.

Ovo bioplinsko postrojenje bavi se i proizvodnjom komposta od ostatka biomase koja je ostala nakon aneorobne razgradnje, ima vlastitu pakirnicu i pakira se u vreće te se prodaje u velike trgovačke centre i izvozi u druge zemlje.

Zaključak

Ovo stručno putovanje bilo je od velike važnosti te se preko dobivenih iskustava mogu donijeti sljedeći zaključci. Ljudski resursi za razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji postoje, od entuzijastičnih ekoloških proizvođača do vjernih potrošača. Glavnu skupinu u sektoru ekološke proizvodnje trebali bi činiti mladi educirani ljudi čiji je životni izbor i filozofija jačanje veza sa zemljom i kulturom kroz ekološku poljoprivredu. Svjetski trend potražnje za ekološki proizvedenom hranom i turizam otvaraju velike mogućnosti za plasman hrvatskih ekoloških proizvoda i razvoj stabilnog tržišta ekoloških proizvoda. Zagorska raznolikost i tradicije, povezane s bogatim povijesnim i kulturnim naslijeđem, otvaraju velike mogućnosti za razvoj proizvodnje proizvoda visoke i specifične kakvoće.

Povećana lokalna, regionalna, nacionalna i inozemna potražnja za hrvatskim ekološkim proizvodima ostvaruje se kroz promotivne aktivnosti na boljem razumijevanju potrošača o prednostima ekološke poljoprivrede, pravednu konkurenciju među proizvođačima te poboljšanu kakvoću i prezentaciju, povećanu količinu, raznolikost i stalnost ponude ekoloških proizvoda.

Hrvatska je smještena u blizini razvijenih tržišta bioplina, što je prednost u dostupnosti raznih tehnologija za proizvodnju bioplina dok se ne razvije domaća proizvodnja opreme koja je zasad vrlo skromna. Predstavnici tvrtki za proizvodnju i prodaju opreme za proizvodnju bioplina često nude rješenja tipa „ključ u ruke“ i daju jamstvo na očekivane rezultate. Kod odabira opreme potrebno je dobro razmisliti o ponuđenoj opciji proizvođača opreme i konzultanta. Broj izgrađenih bioplinskih postrojenja i iskustva vlasnika najbolja su preporuka za proizvođača. Kao i kod svake druge velike investicije, raspitivanje o alternativnim rješenjima uvijek pomogne u procesu odlučivanja. Potrebno je imati na umu da su osnova svakog bioplinskog postrojenja spremnik za miješanje sirovine, fermentator, skladište za bioplin i energetska jedinica – sve ostalo ovisi o vrsti sirovine i njezinoj pripremi za digestiju (sjeckanje, mljevenje, drobljenje, pasterizacija, sanitacija, skladištenje, grijanje, hlađenje…), odnosno o mogućnostima korištenja ostatka digestije (gnojivo, konfekcionirano gnojivo za urbane vrtove, amonij-sulfat… ili odlaganje na odlagalištima otpada).

U svakom slučaju, farma i bioplinska postrojenja bili su odličan ogledni primjerak za poljoprivrednike Krapinsko-zagorske županije ta su iskustva bez daljnjeg primjenjiva na tome području.

mr. sc. Luka Čuljak
predsjednik Županijsko-regionalne komore
Krapinsko-zagorske županije

                             Draženka Grah, tajnica