Događaji, Vijest

Prisutne goste i sudionike radionice, članove udruge proizvođača mlijeka i udruge svinjogojaca VSŽ, predstavnike Hrvatske poljoprivredne komore, poljoprivrednih zadruga, Ureda za prostorno uređenje i jedinica lokalne samouprave, srdačno je u ime organizatora pozdravio Mario Bušić, voditelj odjela za ruralni razvoj i poljoprivredu RA „Hrast“.

Potom je Leticija Hrenković iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju predstavila aktualne natječaje IPARD programa, istaknuvši da je u okviru mjere 101 tijekom pet natječaja odobreno 80 projekata investicija ukupne vrijednosti od 182 milijuna kuna. U okviru mjere 302 od ukupno 20 odobreno je 18 prijava ukupne vrijednosti 18 milijuna kuna, pri čemu je apsolutni hit ruralni turizam, a u porastu je i zanimanje za izravnu prodaju.

Predstavnici EU desk-a „Erste&Steiermärkische Bank“ Zoran Birmiša i  Maja Vuletić pojasnili su postupak izrade poslovnog plana potrebnog za pristup IPARD natječaju, te mogućnosti koje banka pruža u pripremi projektne dokumentacije i savjetovanju klijenta.

  

Jedan od članova povjerenstva za izradu brošure „Načela dobre poljoprivredne prakse“, Darko Pavlović iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u svom je izlaganju govorio o izvorima emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi, te prednostima bioplinskih postrojenja, među kojima je i oplemenjivanje stajskog gnoja u višestruko iskoristivi digestat. Pritom je prikazao i suvremenu opremu za izgnojavanje, te vodonepropusna odlagališta za stajski gnoj odgovarajućih kapaciteta po UG, koja korisnici APCP projekta upravo grade uz pomoć odobrenog povrata sredstava u vrijednosti do 450.000 kuna, odnosno 75% investicije.

Predstavnik tvrtke „Globalne biotehnologije d.o.o.“ Dražen Petek predstavio je poznate njemačke partnere i aktualne reference tvrtke, ukratko se osvrnuvši na principe i tehnologiju proizvodnje bioplina. Potom je iznio detaljnu, konkretnu financijsku kalkulaciju gradnje bioplinskog postrojenja, od izrade opsežne dokumentacije, ugovaranja ulaznih sirovina, troškove financiranja, izgradnje i priključivanja na električnu mrežu. Savjetovao je potencijalnim korisnicima da svakako isplaniraju korištenje toplinske energije iz kogeneracijskog postrojenja, što treba biti značajan izvor kasnijih prihoda.

Slijedila su pitanja o cijeni manjih bioplinskih postrojenja do 350 kW, mogućnosti korištenja IPARD sredstava za ostale obnovljive izvore energije, kao na primjer fotonapona, a sudionici su ukazivali na realne mogućnosti vezane uz aktualnu situaciju punu izazova za poljoprivrednike. Gospodin Bušić svima je u ime organizatora poželio puno uspjeha, te ustvrdio da je opća klima za korištenje obnovljivih izvora energije ipak sve povoljnija, čemu pridonose i potpisane obveze RH u smislu primjene OIE, a koje treba ispuniti do 2020. godine.