Reportaža, Vijest

Na putu kroz Austriju i Njemačku promatrajući iz autobusa poljoprivredne površine lijevo i desno od autoputa može se uočiti velika razlika u obrađenosti ukupnih površina u odnosu na obrađenost poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. U Austriji i Njemačkoj obrađeno je i pripremljeno za zimsko razdoblje gotovo 100 % površina. Nigdje se ne može  zamijetiti neobrađene i zapuštene, zakorovljene površine. Korova i kojekakvog drača nema čak ni pored poljskih putova, pa čak ni pored šuma koje graniče sa oraničnim površinama i travnjacima. Najviše ima zelenih površina podređenih stočarstvu, što očito upućuje na jako i razvijeno stočarstvo ovih zemalja. Sve je obrađeno i uređeno u okvirima optimalnih rokova za radove na polju.

Kada se vozi kroz Hrvatsku i gleda lijevo i desno od ceste može se zamijetiti jako puno zapuštenih, te zakorovljenih površina sa kojih su ljetos skinute žitarice, te jako puno površina pod kukuruzovinom, još neobranog kukuruza, ili obranog kukuruza, a nezaorane kukuruzovine. Ovakva slika poljoprivrednih površina u Hrvatskoj ukazuje na slabo stočarstvo i loš odnos prema poljoprivrednim površinama. Nerazumno je da se poljoprivredne površine ostavljaju ne obrađene i nepokošene da se zakorove i da se korovi slobodno razmnožavaju do iduće obrade i sjetve. U Hrvatskoj bi trebalo uvesti porez na godinama neobrađeno i zapušteno zemljište, što bi sigurno potaklo prodaju takvih parcela i okrupnjavanje parcela i posjeda.

Silos sa kukuruznom silažom u koja nije nigdje pljesniva i u kojoj nema niti jedno zrno da nije zgnječeno u silo kombajnu.

Kroz Austriju i Njemačku ne može se vidjeti zakorovljenih međa i uvrati, te zapuštenih odvodnih kanala i poljskih putova. U Hrvatskoj nažalost toga ima jako puno. Drugo, nigdje se po poljima ne vide rolo bale koje nisu umotane u foliju. U Hrvatskoj ima jako puno neumotanih rolo bala sijena i slame ostavljenih po poljima. Ovo treba također zakonom najstrože zabraniti. Imamo zakonske odredbe o „dobrobiti domaćih životinja“ i odredbe „dobre poljoprivredne prakse“. Rolo bale slame i sijena koje nisu umotane u foliju, ili nisu složene i pokrivene folijom ili se ne nalaze uskladištene ispod nadstrešnica, izložene su kiši i pojavi plijesni. Dobro je poznato da plijesni stvaraju mikotoksine, vrlo jake i opasne otrove. Pljesnivo sijeno i pljesniva slama odraz su prvenstveno ne znanja o štetnosti mikotoksina (otrova, koje stvaraju plijesni) i nemara, koje svakog stočara jako puno koštaju. Na svakoj staji treba postaviti natpis velikim slovima. „STROGO ZABRANJEN UNOS PLJESNIVE SLAME I PLJESNIVE KRME U STAJU“, ni u najmanjim količinama. O nemaru, uopće nema se što razgovarati, odraz je to nikakve ili loše praktične obuke naših seljaka. O neznanju, e to je već drugo pitanje. U Hrvatskoj postoji preko 30 srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola, u kojima ima N razreda i iz kojih godišnje izlazi N poljoprivrednih i veterinarskih tehničara – već godinama. Bilo bi vrlo interesantno da se objavi podatak koliki je to broj tehničara unazad samo 15 godina, od 1995. do 2010. U Hrvatskoj sada nažalost nema ni 10 % farmera proizvođača mlijeka i uzgajivača krava, ovaca i koza koji su završili ove stručne škole – zanate. Odraz je to lošeg poljoprivrednog školstva sa malo praktične – proizvodne edukacije i obuke po pitanju, organizacije i tehnologije proizvodnje, pa se mladi seljaci nakon završenog „zanata“ ne vraćaju u proizvodnju na svoja imanja. Nema nikakve logike i opravdanja da, što imamo više školovanih ljudi, istovremeno imamo sve manju proizvodnju i sve veći uvoz različitih poljoprivrednih proizvoda, pa tako i rasplodnih junica.

Spremljene bale sijena na jednoj našoj farmi sa 100 HF krava –junicama uvezenim iz Njemačke.

Vratimo se Schaumannovoj farmi u Njemačkoj. Na samoj farmi ima više različitih objekata, od čega su dvije „lauf“ staje i to jedna stara 25 godina sada u rekonstrukciji i jedna sasvim nova. Sada na farmi ima 150 HF krava, 100 junica starijih od 6 mjeseci i 24 ženska grla mlađa od 6 mjeseci. Sa dovršenjem rekonstrukcije stare staje na farmi će ukupno biti 240 krava u proizvodnji mlijeka. Prije obilaska farme održano je stručno predavanje, o organizaciji i tehnologiji, držanja krava, uzgoju junica i proizvodnji mlijeka. Istaknuto je da se najviše pažnje posvećuje kvaliteti voluminozne krme; visok sadržaj hranjivih tvari, te laka i brza probavljivost. Ovo je moguće osigurati samo pravovremenom košnjom travnih i djetelinsko travnih površina, prije klasanja i cvatnje pojedinih biljnih vrsta, u porastu zelene mase od 21 do 25 dana do najkasnije 30 dana. Pošto se farma nalazi na sjeveru Njemačke, prvi otkos za sjenažu dolazi tek između 15. i 20. svibnja, a u tijeku vegetacije od polovice svibnja do polovice rujna mogu skinuti samo 4 otkosa. Ovo je područje sa 800 milimetara oborina godišnje, pa se ovisno o vremenu i rasporedu oborina po jednom hektaru travnih i djetelinsko travnih površina može proizvesti, od 8 do 9 ili od 11 do 12 tona suhe tvari (ST).

Hrvatski stočari razgledavaju novu staju na farmi Hϋlsenberg.

Na području sjeverne Njemačke sa kukuruzom za silažu sa FAO grupama do najviše 300, postižu prinose od 35 do najviše 40 tona silaže po hektaru. U silaži spremljenoj u silose nema niti jedno zrno kukuruza da nije zdrobljeno.

O silo kombajnima i podešenosti gnječilice za zrno, naši stočari bi trebali voditi daleko više pažnje. Kada se počinje sa siliranjem kukuruza, ako u masi ima cijelih zrna kukuruza, znači da silo kombajn nije složen kako to zahtijeva tehnologija i daljnji rad takvog „neispravnog“ silo kombajna treba odmah obustaviti. Svako cijelo zrno kukuruza u silaži znatno poskupljuje proizvodnju mlijeka.

Tablica 1. Prikaz prosječne proizvodnje mlijeka po kravi na farmi Hϋlsenberger od 1996. do 2010.

           

Ovakva proizvodnja i njeno postupno povećavanje postignuti su zahvaljujući prvenstveno suvremenoj tehnologiji u držanju i uzgoju, te proizvodnji i pripremi krme i hranidbi i na kraju selekciji. Kod ovako visokih proizvodnji mlijeka vrlo su važne i „najmanje sitnice“ kao; količina beta-karotena, prilagođena količina vitamina A i E, zatim antioksidativno djelovanje kombinacije vitamina E i selena (S) uz dodatak vitamina C i biotina, opskrbljenost vitaminima B-kompleksa, te količina organski vezanih mikroelemenata. Također je vrlo važna upotreba visoko dostupnog organski vezanog cinka u kombinaciji s biotinom, te magnezija (Mg). Količina magnezija (Mg) u suhoj tvari (ST) obroka u ljetnim mjesecima utječe na konzumiranje veće ili manje količine krme i dnevnu veću ili manju proizvodnju mlijeka. Kod visoko mliječnih krava preko ljeta kada u staji temperatura pređe 20⁰ C dolazi u krvi do narušavanja odnosa CO₂ i bikarbonata, o čemu treba voditi računa. Toplinski stres utječe na smanjivanje količine i kvalitete mlijeka.

Na ovoj farmi svim kravama se redovito godišnje tri puta pregledavaju papci. To znači da svaka krava ulazi u stojnicu svaka 4 mjeseca na kontrolu papaka i potrebnu obradu. Krave u staji imaju na raspolaganju potreban broj četki za održavanje higijene kože.

Kod ovako visoke proizvodnje mlijeka i sa vrhunskom tehnologijom, godišnji remont stada je oko i preko 30 %. U ovakvim stadima nema više od 25 % krava u četvrtoj laktaciji.

Tablica 2. Prikaz laktacijske tablice HF krava na farmi Hϋlsenberg 2009/2010. Laktacije u ovako visokoj proizvodnji mlijeka traju do 400 dana.

 

Tablica 3. Prikaz laktacijske tablice HF prvotelki na farmi Hϋlsenberg 2009/2010. Laktacije prvotelki u ovako visokoj proizvodnji mlijeka također traju do 400 dana.

 

Na osnovu ovakvog uvida u visoku proizvodnju mlijeka HF krava i njihovom genetikom do koje nastoje sa uvozom junica doći naši stočari, što  poručiti većini naših stočara ? Najvažnija stvar u hranidbi krava i proizvodnji mlijeka je kvaliteta voluminozne krme!

Na sajmu „Eurotier“ u Hannoveru sve je podređeno suvremenoj tehnologiji držanja i uzgoja domaćih životinja, a posebno zoohigijeni.