Susreti ribara Hrvatske obrtničke komore

3. studenoga 2010.0
Izlaganja su započela s uvodnim izlaganjem predsjednika Ceha ribara, Ante  Fabijanića, koji je na početku ukazao da se hrvatsko ribarstvo u 2010. godini našlo u dvostrukoj krizi, s jedne strane je to opća gospodarska kriza, dok je su na drugoj strani ulov i cijena ribe, koji su na tržištu zabilježili istovremeni pad, što je kumulativno rezultiralo vrlo nepovoljnim okruženjem za održivost ribarskog obrta. Državni tajnik Tonči Božanić je u svom izlaganju iskazao napore MPRRR-a u podupiranju sektora ribarstva proteklom periodu, pregled stanja i očekivanja u ribarstvu RH s posebnim osvrtom na pristupanje RH u EU. Ravnateljica Uprave ribarstva, mr.sc. Neda Skakelja, je dala detaljniji uvid u najznačajnije zadatke koji predstoje Upravi u sljedećem periodu, a posebno je naglasila Strategiju razvoja hrvatskog ribarstva i planove upravljanja resursima.
U nastavku su predstavnici ribara iznijeli probleme i prijedloge za zaključke. Predsjednik Ceha Istarske županije Tonči Trevižan je prikazao stanje ribarstva u Istri, a naglasak je stavio na potrebu za ubrzavanjem izgradnje ribarske infrastrukture. Predsjednik Ceha ribara Zadarske županije Edison Boško je prikazao stanje u plivaričarskom ribolovu u tekućoj godini ustvrdivši da je  ulov manji za 20 do 30 % od prethodne godine te da financijski podbačaj iznosi i 40-50%. Također se kritički osvrnuo na novi propis kojim se utvrđuje evidentiranje radnog vremena na ribarskom plovilu. Direktor ribarske zadruge „Istra“ iz Poreča Michael Tasić je prikazao važnost argumenta za zadržavanja postojećih prava ribara na ulov muzgavaca u području uz zapadnu obale Istre pa sve do otoka Suska. Predsjednik Ceha ribara Šibensko-kninske županije Vlado Grubišin je iskazao zabrinutost za stanje resursa u koćarskom ribolovu u vanjskom ribolovnom moru jer ulovi više ne garantiraju isplativost tog posla. Osim problema u količini ulova naglasak je (kao prethodno i gospodin Boško), stavio na problem cijene za ribu koju ribari postižu na domaćem tržištu kao i problem troškova koji za razliku od cijene stalno rastu. Predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu Dubrovačko-neretvanske županije Antun Pavlović je dao pregled stanja u marikulturi s naglaskom na postignuća kroz rad klastera za marikulturu u RH koji predstavlja preko 90 % proizvodnje u RH. Naglasio je važnost minimalnog financiranja klastera radi dovršetka započetih projekata.
Izlaganja u poslijepodnevnom dijelu su bila više okrenuta stručnim pitanjima, pa je predsjednik Ceha ribara Splitsko-dalmatinske županije Vladan Bojić dao prikaz uloge ronjenja i opreme za ronjenje u obavljanju gospodarskog ribolova. Predstavnik Hrvatskog registra brodova, Goran Begović, je dao iscrpan prikaz obaveza koje hrvatski ribari imaju i koje očekuju, a odnose se i na prilagodbu pravne stečevine EU. Dr.sc. Alen Soldo iz Sveučilišta u Splitu je u svom izlaganju prikazao status pojedinih tradicionalnih ribolovnih alata u svjetlu pregovaračkog procesa za pristupanje RH u EU. U izlaganju je dao prikaz argumenta i ribolovnih alata koje nije bilo moguće „obraniti“ pred Komisijom za ribarstvo EU kao i alate za koje je uz izuzeće postignut načelni pristanak za zadržavanje u ribarstvu RH.
 
Na 15. susretima ribara izlagali su i predstavnici HZPSS. Načelnik Odjela za ribarstvo dr.sc. Lav Bavčević je predstavio aktivnosti koje je RH već napravila u smislu usvajanja pravne stečevine EU u ribarstvu,  kao i one aktivnosti koje još treba napraviti kako bi ribari ulaskom RH u EU stekli pravo na prednosti koje EU donosi. Posebno je ukazao na potrebu dobro izbalansiranog Strateškog plana za ribarstvo, kao i na potrebu ubrzanog udruživana prema organizacijama proizvođača. Savjetnica za ribarstvo u HZPSS, dipl. ing. Božena Vidović je dala prikaz tradicije u zadrugarstvu hrvatskih ribara koja seže u 18. stoljeće. Također je predložila i mjere za daljnji razvoj zadruga koje su u novije vrijeme pokrenute i koje bi svoj konačni put trebale ostvariti kroz njihovo prepoznavanje u organizacije proizvođača. Tijekom izlaganja ribari su se javljali za raspravu i davali su kritike i prijedloge za rješavanje trenutnog stanja.
 
Istog dana na večer Ceh ribara HOK-a je napravio prijedlog zaključaka petnaestih susreta ribara koji su u subotu 23. listopada stavljeni na raspravu. Na raspravi je sudjelovao manji broj sudionika i gostiju susreta, ali je zato rasprava bila burna i vrlo emotivna. Nakon diskusije prihvaćeni su zaključci 15. susreta ribara HOK-a:
 
  1. Formirati cijenu goriva za ribarski sektor na način da ne prelazi 4 kn po litri.
  2. U ribarskom sektoru ukinuti PDV za repromaterijal, te smanjiti stopu PDV-a za cijenu prodane ribe na 10 %. Isto tako tražimo smanjenje poreznih i drugih davanja, kako bi se olakšalo poslovanje u ribarskom sektoru jednako europskim uvjetima.
  3. Obračun PDV-a za zadruge treba biti isti kao za obrtnike koji su u sustavu PDV-a. Zadruge trebaju plaćati PDV, po naplaćenoj realizaciji.
  4. U okviru strukturnih potpora, onim ribarima koji to nisu realizirali, treba omogućiti jednake potpore, kao što su imali kroz program potpora za kapitalna ulaganja.
  5. Pronaći modele sufinanciranja članicama klastera za projekte koji su započeti u Klasteru marikulture, a koji predstavljaju preko 90 % proizvodnje ukupne marikulture u Hrvatskoj.
  6. Tražimo da Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u 100 % iznosu financira uvođenje AIS-a za ribarske brodove.
  7. Budući da Pravilnik o radnom vremenu ribara nije provediv u praksi, tražimo da se isti stavi van snage.
  8. Tražimo od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da se predstavnici Ceha ribara pravovremeno uključe u izradu Nacionalnog strateškog plana hrvatskog ribarstva i slijedom toga i operativnog programa.
  9. Tražimo da resorna ministarstva, koja financiraju znanstvene institucije za istraživanja u području ribarstva, sredstva usmjere na projekte koji rješavaju aktualne probleme gospodarskog ribolova.
  10. Tražimo da se "Ribolovni mrak" za sitnu plavu ribu, odredi od trećeg dana prije prve mjesečeve četvrti do treće noći poslije zadnje mjesečeve četvrti. Isto tako tražimo i ograničenje korištenja svjetla, čija jačina treba biti izražena u Luksima.
  11. Zbog smanjenog ulova i slabe ribolovne sezone, tražimo obeštećenje od 30 % od razlike ispostavljenih računa i očevidnika za 7., 8. i 9. mjesec 2009. u odnosu na razdoblje 7., 8. i 9. mjesec u 2010. godini.
  12. Od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja tražimo hitno sazivanje sjednice Nacionalnog savjeta za ribarstvo, kako bi se ukazalo na alarmantno stanje u pogledu raspoloživih resursa u ribarstvu.
  13. Tražimo proširenje monitoringa za izlov školjaka ronjenjem na nova proizvodna područja.
  14. Tražimo da se ukine namjena povlačnih alata, a da se naziv alata ne mijenja.
  15. Tražimo uvođenje besplatnog telefonskog broja za poziv Obalne straže, kako bi se mogle dojavljivati incidentne situacije na moru.
  16. Sljedeći, 16. Susret ribara održat će se u Primorsko goranskoj županiji.
         
          
 
Područni odjel HZPSS-a Zadarske županije
dr. Lav Bavčević, načelnik Odjela za ribarstvo
Pripremi za ispis