Kontrola onečišćenja u poljoprivredi, Vijest

Cilj posjete bio je, na početku provedbe Projekta upoznati neke od potencijalnih korisnika sredstava fonda za ublažavanje nitrata, njihova gospodarstva, proizvodnju, te način gnojidbe i gospodarenja stajskim gnojem. Naime, projekt kontrole onečiš-ćenja u poljoprivredi između ostalih aktivnosti obuhvaća i usvajanje načela dobre poljoprivredne prakse, odnosno primjenu onih postupaka u poljoprivrednoj proizvodnji koji pozitivno djeluju na očuvanje kakvoće zraka, vode, tla, te proizvodnju, zdravlje i dobrobit životinja, a ujedno se na taj način poboljšava kvaliteta proizvoda i povećava dobit.

Upoznavanje s gospodarstvom Antuna Kolovrata iz Babine Grede

Stoga je u okviru tih aktivnosti projekt financirao i izlazak brošure „Načela dobre poljoprivredne prakse“ koju je izradio ekspertni tim na čelu s ravnateljem HZPSS-a dr. sc. Ivanom Katalinićem, koja će vrlo skoro biti distribuirana svim aktivnim poljoprivrednicima u RH, a već se u elektroničkom obliku nalazi na stranicama HZPSS-a.  

Gdje bi bilo najbolje postaviti novo, veće spremište za stajnjak?

Dr. Karoglan i dr. Znaor su tijekom svog prvog projektnog posjeta na području Vukovarsko-srijemske županije obišli pet gospodarstava: gospodarstva obitelji Antuna Kolovrata i gospodina Ive Stojanovića u Babinoj Gredi, obitelji gospodina Zdenka Mijića u Bošnjacima, te gospodarstva obitelji Strgar i Župan u Drenovcima.

 
Na gospodarstvu obitelji Stojanović Ive: povećanjem broja životinja nastala je i potreba za proširenjem odlagališta za stajski gnoj

Na gospodarstvima su ih kolege savjetnici, gđa Tatjana Oršolić i gospodin Ivica Kalistović upoznali s počecima i razvojem obiteljskih gospodarstava, izgradnji farmi, a o detaljima vezanim uz proizvodnju, dakle, o visini proizvodnje po grlu, držanju, hranidbi, te sjetvi, plodoredu, gnojidbi, agro-tehničkim mjerama upoznavali su ih sami proizvođači.

Budući da je ovo područje izrazito poljoprivredno, nije lako doći do odgovarajućih površina za svako gospodarstvo, koje bi bile dovoljne za broj uvjetnih grla na farmi. A upravo s raspoloživom površinom najuže je vezana i mogućnost planiranja i provedbe plodoreda, predsjetvene inokulacije i drugih mjera poboljšanje kvalitete tla. Stoga stočari koji su uspjeli ostvariti dugoročne ugovore o najmu mogu daleko bolje planirati mjere dobre poljoprivredne prakse koje se odnose na tlo nego u slučaju dvo- ili čak ponegdje samo jednogodišnjeg zakupa poljoprivredne površine.

 
Kod obitelji Mijić iz Bošnjaka: bilo bi dobro još malo proširiti česticu…

Razgovor naravno nije mogao zaobići aktualne teme o cijeni i (ne)redovitoj isplati mlijeka, mesa, ratarskih kultura, poticaja, omjeru cijene mineralnog gnojiva i ostalih inputa u odnosu na sadašnju otkupnu cijenu proizvoda.

 
Farma mliječnih krava obitelji Strgar iz Drenovaca: laguna vrlo dobro funkcionira, no, dobro bi došlo nešto opreme za izgnojavanje…

No, unatoč trenutnim teškoćama i posljedicama koje iz njih proizlaze u smislu smanjenja novčanih sredstava koja gospodarstvu ostaju na raspolaganju nakon isplate svih obveza, proizvođači su svjesni da je upravljanje stajskim gnojem i primjena mineralnih gnojiva u skladu s analizom tla vrlo važna komponenta propisa koji će stupiti na snagu ulaskom u EU, te da je projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi odlična šansa da samo s jednom četvrtinom vlastitih sredstava izgrade ili prilagode odlagalište za stajski gnoj i nabave opremu za izgnojavanje, što će im vrlo skoro svakako biti potrebno. Dr. Karoglan i dr. Znaor su zajedno sa savjetnicima HZPSS-a u razgovoru sa stočarima isticali tu pogodnost i upućivali na važnost provedbe dobre poljoprivredne prakse na području zbrinjavanja stajnjaka.

Na gospodarstvu obitelji Župan Viktora u Drenovcima: postojeće odlagalište svakako je potrebno rekonstruirati

Pritom ni u kom slučaju ne treba zanemariti ekonomsku komponentu projekta, jer prednosti koje proizvođač dobiva pravilnim uređenjem odlagališta za stajnjak i odgovarajuće opreme su višestruke: ušteda mineralnih gnojiva, uštede vlastitog vremena i rada, jer je manipulacija sa stajnjakom prilično naporna i vremenski zahtjevna, bolja mikroklima za životinje, a time i veća proizvodnja, poboljšanja same kvalitete stajskog gnoja, poboljšana svojstva tla, lakši transport i prodaja eventualnog viška stajnjaka. Na kraju treba navesti i još jednu vrlo bitnu prednost pravilnog upravljanja stajnjakom: naime, sasvim sigurno će doći i do znatnog poboljšanja dobrosusjedskih odnosa.…

Katrin Gnjidić, dr. vet. med., suradnik za nitrate
pri Područnom odjelu HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije