Osvrt, Vijest

Rad na Kongresu i Generalnoj skupštini OIV-a bio je prožet glavnom temom skupa „Globalizacija u vinogradarsko – vinarskom sektoru, njene perspektive i alternative”, s ciljem donošenja smjernica za promicanje zakonodavstva, ujednačavanja analitičkih metoda te zaštite proizvođača i potrošača.

Program rada Kongresa bio je podjeljen u tri djela: znanstveni dio, koji je dominirao kroz prva tri dana rada Kongresa, stručne posjete – eskurzije za sudionike skupa te Generalnu skupštinu OIV-a. Za dva potonja programa rezerviran je bio po jedan dan. Mogućnost prisustovanja predavanjima u okviru znanstvenog programa Kongresa, i to za dva dana, dobilo je 8 djelatnika HZPSS-a. Tako su svoju priliku iskoristili prateći uglavnom predavanja tj. izlaganja znanstvenih radova, njih 287 koliko ih je ukupno odobreno za oralnu i poster prezentaciju na kongresu, na sekcijama vinogradarstvo, vinarstvo i ekonomika. Pored tih sekcija u znanstvenom programu bila je organizirana i sekcija sigurnosti i zdravstvene ispravnosti vina, za koju je pokazan manji interes. Prezentirana su također i 53 hrvatska znanstvena rada. Sve su sekcije bile podijeljenje po temama izlaganja na podsekcije.

Tako je sekcija vinogradarstvo bila podijeljena na podsekcije „Biogenetska raznolikost populacije Vitis”, „Vinogradarske tehnike za stolno i vinsko grožđe” te „Klimatske promjene, utjecaj okoliša i zaštita vinogradarskih područja”. S naše naše točke interesa i stručnosti najzanimljivija su bila predavanja o vinogradarskim tehnikama. Naime, bilo je inetresantno čuti španjolska iskustva o uzgoju vinove loze na novim vinogradarskim terenima prethodno podvrgnutim radikalnim tehnikama kultiviranja tla. Shodno tome ta je tema izazvala zanimljivu raspravu as zaključkom kako u kultuviranju novih terena treba biti jako oprezan, kako u pogledu tehničke izvedbe tako i u pogledu očekivanih rezultata. Nadalje, bila su zanimljiva i francuska iskustava fertirigacije u pokušaju dobijanja grožđa bogatijim prekursorima aroma vina te inovativna tehnička rješenja (infracrvena termografija) iz Njemačke u unapređenju zaštite vinograda ili navodnjavanju istih. Svim sudionicima predavanja posebno su bila inetresantana predviđanja, nažalost ne baš optimistična, utjecaja globalnih klimatskih promjena na vinogradarsku proizvodnju u svijetu, koja su prezentirana u trećoj podsekciji.

Sekcija vinarstvo bila je također podijeljena po temama na tri podsekcije: „Tehnologije s inovacijama u vinarstvu”, „Mikrobiologija vinarstva” te „Analitičke metode i kontrola kakvoće vina”. U vinarskoj sekciji najinteresantnije radove izlagali su upravo Francuzi, od postupaka mikrooksigenacije, o optimalizaciji oslobađanja tiola, senzornim promjenama tijekom sekundarne fermentacije sorata chardonnay i rizling……

Zbog globalnog zatopljenja danas dobivamo vina sa sve većim sadržajem alkohola pa se sve više radi i istražuje kojom metodom smanjiti alkohol u vinu. To čeka i nas s obzirom da u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske nailazimo sve više na vina s alkoholima većim od 13,5 %, što tržište ne prihvaća. U podsekciji mikrobiologija vina puno je govora bilo o Brettanomyces-u, o korištenju Hanseniaspore occidentalis u otkiseljavanju suhih bijelih vina te o tome kako poboljšati stabilizaciju boje crnih vina………….i još puno zanimljivih izlaganja.

Sekcija ekonomika je bila podijeljena na nekoliko vrlo interesantnih podsekcija: „Trendovi u potrošnji vina i preferencije potrošača”, „Oznake zemljopisnog podrijetla – utjecaj na svjetsku potrošnju”, „Značaj brendiranja vina”, „Održivost malih proizvođača vina u uvjetima globalizacije te „Vino i ruralni razvoj”. U sklopu njih je prezentirano dvadesetak tema: o preferencijama potrošača obzirom na tradicionalne i inovativne enološke postupke, različita istraživanja potrošača vina, analize cijena i geografskog podrijetla kao indikatora kvalitete vina, o vinskim etiketama, o trendovima trženja vina. Jedno od interesantnijih izlaganja je bilo izlaganje grupe autora iz Francuske o vinogradarsko-vinarskim zadrugama u Europi i Novom Svijetu.

Kolika čast i važnost je za cijelu Hrvatsku što je bila domaćin tako vrijednog svjetskog skupa pokazuje i dokazuje to što je za tu prigodu pripremljena i posebna brošura „Vinska Hrvatska”, a svaki sudionik je uz sažetak radova s kongresa, dobio i hrvatsku vinsku kartu. Sve to u cilju promidžbe Lijepe naše!

Nataša Puhelek, dipl. ing. agr., stručni suradnik
Marijo Car, dipl.ing.agr., viši stručni savjetnik
Višnja Šimunović, dipl.ing.agr., načelnica Odjela za hortikulturu