Kontrola onečišćenja u poljoprivredi, Vijest

Izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) ‘Water resources across Europe – confronting water scarcity and drought‘ ističe postojeću situaciju u južnoj Europi gdje se javljaju najveći problemi vezani uz oskudicu vode, no, „vodeni stres“ u porastu je i na sjeveru. Štoviše, klimatske promjene u budućnosti će uzrokovati porast ozbiljnosti i učestalosti suša, potičući izbijanje „vodenog stresa“, osobito tijekom ljetnih mjeseci.

© Irum Shahid/Stock.xchng

Ako isključimo ilegalno korištenje vode, Europa godišnje crpi oko 285 km3 svježe vode, što predstavlja prosječnu količinu od 530 m3 po glavi stanovnika.

"Živimo iznad svojih mogućnosti kada se radi o vodi. Kratkoročno rješenje oskudice vode bilo je u crpljenju još većih količina vode iz površinskih i podzemnih tokova. Prekomjerno korištenje nije održivo. Ono ima vrlo negativan utjecaj na kakvoću i količinu preostale vode, kao i na eko-sustave koji ovise o njoj,“ riječi su profesorice Jacqueline McGlade, izvršne direktorice EEA. „Moramo smanjiti zahtjeve, svesti količine vode koju crpimo na najmanju moguću mjeru, te povećati učinkovitost korištenja vode.“

Ključne spoznaje i preporuke

Prebacivanje fokusa gospodarenja s povećanja zaliha na smanjenje potreba treba uključiti razne metode i mjere:

U svim sektorima, uključujući poljoprivredu, vodu bi trebalo plaćati prema količinama koje se koriste.

Vlade trebaju svobuhvatnije implementirati planove upravljanja sušom i biti usmjerene više na upravljanje rizikom nego na upravljanje krizom.

U sušnim područjima treba izbjegavati usjeve koji se koriste za dobivanje biogoriva.

Kombinacija selekcije usjeva i metoda navodnjavanja mogu značajno poboljšati učinkovitost primjene vode u poljoprivredi, u suradnji sa savjetodavnim programom za poljoprivrednike. Nacionalni fondovi i fondovi EU, uključujuči zajedničku europsku poljoprivrednu politiku mogu odigrati važnu ulogu u promicanju učinkovitog i održivog korištenja vode u poljoprivredi.

Mjere za podizanje razine svijesti javnosti, kao što su označavanje i certifikacija ekoloških proizvoda, edukativnih programa u školama, neophodne su za ostvarivanje održivog korištenja vode.

Ovdje treba spomenuti i neželjeno istjecanje vode iz sustava javne opskrbe. U nekim dijelovima Europe gubici vode uslijed propusnosti cijevi mogu iznositi i više od 40 % ukupne količine.

Ilegalno crpljenje vode, često za korištenje u poljoprivredi, vrlo je rašireno u nekim dijelovima Europe. U svrhu rješavanja tog problema trebalo bi uvesti primjereni nadzor i sustav kazni.

Nadležne vlasti trebale bi kreirati poticaje za veće korištenje alternativnih izvora opskrbe vode kao što su otpadna voda, pročišćena otpadna voda iz komunalnog postrojenja („siva“ voda), i kišnica, kako bi pomogle u smanjenju „vodenog stresa“.

Pregled korištenja vode u Europi

U Europi kao cjelini, 44 % crpljene vode koristi se za proizvodnju energije, 24 % za poljoprivredu, 21 % za javnu opskrbu vodom i 11 % za industriju. No, ti podaci prekrivaju značajne razlike u korištenju vode prema sektorima diljem kontinenta. U južnoj Europi, na primjer, na poljoprivredu otpada 60 % ukupne količine crpljene vode, a u nekim područjima ta količina doseže čak i do 80 %.

Diljem Europe, iz površinskih voda kao što su jezera i rijeke crpi se 81 % ukupnih količina svježe vode koja se koristi pretežno za industriju, proizvodnju energije i poljoprivredu. Nasuprot tome javna opskrba uglavnom se oslanja na podzemne vode zbog njene, uglavnom bolje, kakvoće. Gotovo sva voda koja se koristi u proizvodnji energije vraća se u vodotok, dok to ne vrijedi za veći dio vode crpljene za poljoprivredu.

Desalinacija postaje rastuća alternativa konvencionalnim izvorima vode, osobito u područjima Europe pod „vodenim stresom“. Ta metoda zahtijeva puno energije, a zasićenu otopinu soli koja nastaje kao nusproizvod treba zbrinuti, te je potrebno utvrditi cjeloviti utjecaj desalinacije na okoliš.

Izvješće je raspoloživo na http://www.eea.europa.eu/publications/water-resources-across-europe