Stričkov šarenjak

U poljoprivrednoj proizvodnji svaka godina donosi neko novo „iznenađenje“. Tako nas je ove godine na području Bjelovarsko-bilogorske županije (sela Hercegovac, Velika Trnovitica, Nova Ploščica) iznenadila jaka pojava stričkovog šarenka (Vanessa cardui) na soji.

strickov_sarenjak.jpg

Leptir stričkovog šarenjaka
Foto:Jadranka Berić

Obilaskom soje u drugoj polovici mjeseca svibnja, radi problema vezanih uz suzbijanje korova, primjetili smo velike skupine ovog leptira kako slijeću na soju. Osim toga veće skupine ovih leptira viđena su na livadama (djetelina) i divljim kupinama.

strickov_sarenjak2.jpg

Leptir stričkovog šarenjaka
Foto:Jadranka Berić

Poljoprivrednik kod kojeg je viđena pojava ovih leptira upozoren je na moguću pojavu gusjenica na soji. Kod pregleda obavljenog početkom mjeseca lipnja utvrđen je jači napad gusjenica ovog leptira, preko 5 gusjenica po biljci što prelazi kritičnu brojku.

gusjenica_strickovog_sarenjak.jpg

Gusjenica stričkovog šarenjaka na soji
Foto:Jadranka Berić

Ovaj štetnik spada u migratorne i periodične, kozmopolitske vrste. Prema podatcima iz literature njegova prisutnost nije zabilježena jedino na Antarktiku i nekim dijelovima Australije.

gusjenica_na_soji.jpg

Gusjenica stričkovog šarenjaka na soji
Foto:Jadranka Berić
 

Pretpostavlja se da u našu zemlju dolazi iz Sjeverne Afrike i Mediterana. Obično se prve pojave leptira zapažaju u svibnju, a ponajviše u lipnju i srpnju. Pretpostavljamo da je ovogodišnja ranija pojava stričkovog šarenka posljedica izuzetno toplog svibnja gdje su temperature iza prve dekade prelazile i 30 °C. Gusjenice se obično javljaju u lipnju kada je soja znatno razvijenija pa i ne čine takove štete s obzirom na lisnu masu, a ovakav napad na soji koja ima pet do šest troliski predstavlja veliku štetu. U našoj zemlji je veća pojava ovog štetnika sa štetama lokalnog karaktera zabilježena 2006. na području Ernestinova, a na području bivše Jugoslavije spominje se pojava ovog štetnika 1962. i 1980.

U srednjoj Europi ova vrsta ima 2 – 3 generacije. Hrani se biljkama iz porodice glavočika, grahorica, sljezova, osobito korovskim, a od poljoprivrednih kultura preferira soju, suncokret, lupinu , grah, duhan i dr.

Leptiri su oko 5 cm veličine, boje krila narančasto smeđe išarane crnim i bijelim prugama. Donja krila su rđasto sive boje i imaju karakterističnih pet kružića na sebi.

Male gusjenice izgrizaju epidermu lista dok odrasle povezuju paučinastim nitima nekoliko listova i mogu izazvati golobrst. Obično se javljaju u oazama i do sada su napadi zabilježeni u zakorovljenim sojama dok su ove soje bile bez korova. Suzbijanje je potrebno provesti kada se nađe dvije i više gusjenica po biljci što svakako ovisi o razvojnom stadiju soje. Što je biljka manja i manji broj štetnika može načiniti veću štetu. Od insekticida u nas dozvolu za suzbijanje štetnika na mahunarkama ima djelaltna tvar beta-ciflutrin i klorpirifos-etil.

Uz stričkovog šarenjaka na korovima su primijećene i gusjenice mala riđa (Vanessa urticae) na koprivama.

gusjenica_mala_ridja.jpg

Gusjenice male riđe
Foto:Jadranka Berić 

Osim ovih dviju vrsta zabilježena je i pojava gusjenica lastinog repa (Papillio machaon) na kopru.

gusjenica_lastinog_repa.jpg

Gusjenice lastinog repa
Foto:Jadranka Berić 

Iz ovoga možemo zaključiti da nas ove „promjene“ klime moraju stalno držati budnima kako bi bilo što manje „iznenađenja“ u poljoprivredi što se tiče štetnika i bolesti, a osim toga još jednom je dokazano da sve što je lijepo ne mora značiti da je i dobro jer se ljepota leptira pretvorila u štetu na soji.

                               

Pripremi za ispis