Lunjska maslinada

Na  njoj su svoja ulja izložili maslinari koji su na natjecanjima u Zadru i Splitu osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje. Brojni maslinari i ljubitelji masline mogli su prije kušanja nagrađenih ulja čuti zanimljiva predavanja o zakonskoj regulativi  ekološke proizvodnje maslinova ulja o kojoj je govorila Gordana Dragun iz Područnog odjela HZPSS-a Zadarske županije, dok je Saša Smrek iz Croatia osiguranja govorio o osiguravanju usjeva i nasada, a dr.sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu održao je predavanje na temu „Maslinarstvo – izazov za budućnost Luna i Lunjana“ . Ta je manifestacija jedna od najvažnijih događaja na području Luna, sjeverozapadnog dijela otoka Paga, koje ima višestoljetnu maslinadu neprocjenjive vrijednosti i isto tako dugu tradiciju proizvodnje maslinovog ulja. Lunjska maslinada se prostire na na površini od 24 ha, a zbog svoje izuzetne ljepote od koje „zastaje dah“ i kulturološke vrijednosti1963. godine proglašena je specijalnim rezervatom divlje masline i registrirana pri Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Gospodarenje nasadima divlje masline – mastrinke datira još od vremena naseljavanja Luna – krajem 16 i početkom 17 stoljeća. Prvo zabilježeno organizirano cijepljenje mastrinki navodi se u dokumentu iz 1834.godine, kada tadašnji stanovnici Luna (njih 108) traže od rapskih vlasti dozvolu za cijepljenje 2600 mastrinki na predjelu Vadikandija i Budunavla. Masovno cijepljenje mastrinki na državnom zemljištu odvijalo se između dva rata kada je nacijepljeno preko 36.000 stabala. Prema izjavama novaljskih maslinara cijepljenje na području novaljskih Stanova započelo je u drugoj polovini 19.st. (Škuncini stani) s istom tendencijom i danas, kada se procjenjuje kako je cijepljeno između 5 i 7 tisuća stabala. Divlja maslina – mastrinka cijepljena je pretežito sa domaćom, autohtonom sortom Oblicom, a velikim dijelom i sa „korzikankom“ kako se u narodu zvala, dok nije genetskom identifikacijom utvrđeno kako se zapravo radi o francuskoj sorti Picholine, koja prema izjavama mještana, a i prema osvojenim odličjima govori kako se radi o ulju izuzetne kakvoće.

Nepovoljno razdoblje maslinarstva bilježi se u periodu nakon drugog svjetskog rata pa do unatrag dvadesetak godina. Novčani poticaji i edukacija od strane Savjetodavne službe dali su novi zamah maslinarskoj proizvodnji ovog područja kako kroz podizanje novih tako i kroz obnovu starih maslinika. Grad Novalja prepoznaje potrebe maslinara, te u svom proračunu predviđa određena  sredstva za podizanje i očuvanje višegodišnjih nasada. U ovom kraju gdje dominira kamen, a bura nosi velike količine soli na siromašnu vegetaciju pridjev „paški“ ima svoju cijenu i nenadmašivu kvalitetu bilo da se radi o paškom siru ili paškoj janjetini, a iskreno se nadamo kako će taj pridjev s ponosom nositi i maslinovo ulje ovog kraja. Put stvaranja brenda, kako se danas to popularno zove je dugotrajan, ali samo pronicljivi uz educiranost mogu polučiti rezultate. Novi ocjenjivački listić kod određivanja senzorske analize (degustacija,kušanje) uz percepciju mana (upaljeno, pljesnivo, octikavo, uljni talog,užeglo,metalno) nudi percepciju vrlina, a to su po plodu, gorko i pikantno. Dakle, trend potrošača u svijetu se okreće u smjeru gorko i pikantno, a upravo te osobine su nekad predstavljale manu maslinovog ulja.  Manifestacija „ Lunjska maslinada“ nudi brojnim posjetiteljima najnovije trendove uz zakonsku regulativu i tako pokazaje kako je to jedini pravi put.

Područni odjel HZPSS-a Zadarske županije,
Gordana Dragun, dipl. ing. agr.

Pripremi za ispis