Reportaža, Vijest

Putovanje je bilo u okviru PHARE 2005 programa Europske unije za Hrvatsku, kao sastavni dio projekta “Izgradnje institucionalnih kapaciteta i podrške provedbi SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj”. Osim državnog tajnika Srećka Selanca i dr. sc. Ivana Katalinića u Irskoj su boravili i djelatnici MPRRR-a Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi – SAPARD i IPARD agencije te Uprave za ruralni razvoj – Upravne direkcije SAPARD/IPARD programa, a s njima još i dvoje djelatnika HZPSS-a.

Putovanje je obuhvatilo vrlo zanimljive i nadasve korisne susrete i obilaske u organizaciji irske agencije Teagasc. Osim Teagascove jedinice za agro-okoliš koja se nalazi kod Mellows Kampusa u Athenryu, posjetili smo i konvencionalnu farmu koja sudjeluje u nacionalnom REPS programu, Teagascovu govedarsku organsku farmu te područje s farmama s tzv. visokom prirodnom vrijednošću u poljodjelstvu u projektu okruga Clare unutar Buren Life projekta. Od značajnijih susreta upriličen je sastanak s Seanom Reganom, ravnateljem nacionalne jedinice za agro-okoliš, kada su i izložene značajke implementacijskog vrednovanja Programa ruralne zaštite okoliša u Irskoj (REPS), te primjena i učinak EU Nitratne direktive na poljoprivrednu proizvodnju u Irskoj. Na sastanku s ravnateljem organskog nacionalnog proizvodnog programa Gerryom Scullyem bilo je riječi o organskom poljodjelstvu u Irskoj. Bili smo upoznati i sa sustavom funkcioniranja irske Agencije za plaćanje koja je sastavni dio irskog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i hrane (DAFF) što su izložili načelnik odjela Michael o’ Donovan te njihov predstavnik Donal Coleman. James Moran, Teagascov specijalist Buren Life projekta predstavio je značajke proizvodnje u tom području s visokom prirodnom vrijednosti u poljodjelstvu koje je i podržano potporama kroz Program ruralnog razvoja, dok je Brendan Dundorf, voditelj projekta predstavio poljoprivredu u području Burrena u svrhu njegovog očuvanja.

Vrlo značajna institucija u Irskoj je Teagasc i to je jedina agencija u Europi koja objedinjuje razvoj, savjetodavstvo, istraživanje i treninge za farmere. Zapošljava oko 1.500 ljudi i ključna je institucija za poljoprivredu. Teagasc ima 90 ureda širom Irske. Svaki savjetnik na terenu u prosjeku ima 150 klijenata. Osobito je značajan onaj dio savjetodavne službe vezan za agrookoliš. Savjetodavne usluge se naplaćuju i godišnje naplata usluga iznosi oko 25,0 mil. €, što je nezanemariv dio ukupnog proračuna Teagasca (150 mil. €). Teagasc pokriva oko 45 % tržišta dok ostatak pokrivaju savjetnici (konzultanti) iz privatnog sektora. U praksi često jedno gospodarstvo pokrivaju 2 ili čak i više savjetnika. Značajno je i da Irska ima najviše istraživanja iz područja agrokoliša u odnosu na sve zemlje EU. Uz sve spomenuto vrlo važna su i njihova istraživanja gospodarskih učinaka politike WTO-a.

Irska ima oko 132.000 farmi čija je prosječna veličina 32,0 ha. Od toga 60% farmi prema veličini spada u manje od 30,0 ha, a samo je 3 % onih koje su veće od 100 ha. No, ako se uzmu u obzir sve vrste gospodarstava, prevladavaji ona srednje veličine (prosječna veličina 25,0 ha), ali zbog racionalizacije proizvodnje (obrade) trend je povećanja broja gospodarstava s više od 25,0 ha (46,4 %). Oko 90 % od ukupnih poljoprivrednih površina su travnjaci (4,69 mil. ha), dok oranica i nešto trajnih nasada ima oko 953.000 ha (13,6 %). Zanimljiv je podatak da od ukupnog broja farmera, njih 42 % bavi se još nečim iz drugih djelatnosti. Poljoprivreda s obzirom na udio zaposlenih (7,5 %) i udio u ostvarenom BDP-u (4,0 %) ima natprosječno značenje u EU. Gorući problem je iseljavanje seoskog stanovništva i skrb o njemu.

Najplodnija su područja u nižim djelovima na istoku i jugu, a oko velikih gradova nalazi se nešto staklenika. U središnjoj Irskoj prevladava mesno govedarstvo, na jugu i jugozapadu mliječno govedarstvo, a u brdovitim dijelovima većinom se ljudi bave ovčarstvom. Glavne kulture su ječam (1,13 mil. t), zob te krumpir. Stočarstvo je najznačajnija poljoprivredna djelatnost, u prvom redu govedarstvo (6,71 mil. grla) i ovčarstvo (5,39 mil.). Glavni proizvodi su mlijeko (5,2 mil. t) i mliječni proizvodi te goveđe, teleće, ovčje i svinjsko meso. Za irsko stočarstvo vrlo je važno blago podneblje jer stoka može čitave godine biti na otvorenom. Prevladavanje takvog oblika govedarstva – pašni tip, ogleda se i u irskom krajoliku (parcele omeđene kamenim zidovima odnosno suhozidima te živicama). Mnogo je osobitosti u irskoj poljoprivredi te u irskim ruralnim područjima, no postoje i određeni problemi s kojima se njihovi poljoprivrednici i stručnjaci bore. Npr. u nekim izlaganjima irskih stručnjaka stavljen je naglasak na ekstrem koji se javlja u posljednje vrijeme, osobito u zapadnom dijelu Irske, a to su česte kiše, što je prema dostupnim podacima sve veći problem zbog globalnog zatopljenja.

Usprkos većinom kišnom vremenu, dojam koji je na cjelokupnu hrvatsku delegaciju ostavio grad Galway koji se i nalazi na obali Atlanskog oceana te područja koja smo obišli uključujući i Dublin i više je nego impresivan. Obalni je pojas najfascinantniji na zapadu jer je stjenovit i duboko razveden, s mnogo spektakularnih klifova. Zanimljiva su i jezera koja poniru kao kod nas rijeke ponornice pa nastanu tzv. suha jezera. Zbog stalne vlage nema suša pa su livade stalno zelene, te je po tome Irska i dobila ime “zeleni otok”.

Ulazak Irske u tadašnju Europsku Zajednicu, danas EU, neosporno je zemlji donio mnogo dobroga s ekonomskog gledišta jer je ulaskom u EU Irska oživjela, a velikim dijelom na današnju Irsku utjecali su i iseljenici koji su se vratili, ali i ostanak stanovništva u ruralnim područjima koji su se bavili tradicionalnom proizvodnjom, a danas imaju modernu visoko razvijenu poljoprivrednu proizvodnju s visokom razinom zaštite okoliša.

Odsjek HZPSS-a Koprivničko-križevačka županija
mr. sc. Dario Zagorec, stručni savjetnik