Ratarstvo, Savjet

U vrijeme stalnog poskupljenja mineralnog gnojiva pa i drugih cijena repromaterijala poljoprivrednici bi trebali početi primjenjivati mjere kojima će sačuvati te popraviti plodnost tla, kako bi zadržali prinose, a eventualno uštedjeli prilikom kupovine repromaterijala. Prije svega moramo poznavati kakvo je stanje hranjiva u tlu nakon što zasijana kultura napusti površinu. To će nam reći analiza tla koju ćemo obaviti u najbližem, za to ovlaštenom laboratoriju. Od agrotehničkih mjera koje treba provoditi su: prašenje strništa, obavezno zaoravanje, a nikako spaljivanje žetvenih ostataka, zatim  sjetva usjeva za zelenu gnojidbu te mjera kalcizacije.

Prašenjem strništa možemo smanjiti”populaciju” korova jer ćemo njome izazvati sjemenke korova da niknu iz plitkog površinskog dijela tla, a kasnije obradom, ćemo niknuti korov zaorati.Na taj način smanjujemo njegovu brojnost,a zaštita herbicidima iduće godine biti će uspješnija. Prekidanjem sistema kapilara u tlu sprečavamo gubitak vlage evaporacijom, a i mikrobiološka aktivnost u tlu se nastavlja. Slamu koja ostaje nakon žetve ako nam ne treba za nastir, treba usitniti te zajedno sa dodanim dušikom koji može biti iz organskih gnojiva ili uree odmah zaorati. ( Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi NN 56/08). Najgora odluka je spaljivanje slame jer osim što prekidamo krug kruženja tvari u prirodi uništavamo korisnu faunu u tlu. Osim toga postoji mogućnost širenja vatre na susjedovu parcelu ili čak gospodarske zgrade.

Zelena gnojidba – sideracija jedan je od najučinkovitijih načina djelovanja na povećanje plodnosti tla ,unošenjem u tlo zelene mase biljaka koje se siju za tu namjenu. Kulture za zelenu gnojidbu imaju povoljan utjecaj na teškim tlima jer duboko razvijen korijen ovih vrsta i razgranata korijenova mreža omogućava popravljanje strukture tla,vodnog režima u tlu te stvaranje organske tvari u tlu, povoljnu utječu na ugorenost tla. Tradicinalne kulture koje se siju za tu namjenu su razne vrste leguminoza, krmne repice ( Perko,Petranova ),uljane repice, uljane rotkve te facelija. Obično se siju kao naknadni usjev nakon skidanja žitarica te se zaoravaju u jesen ili u rano proljeće,ovisno o narednoj kulturi.Siderate obično zaoravamo kada biljke odrvene ili kada ih ofuri mraz. Na težim tlima obično se zaoravaju u jesen, a na lakšim u proljeće.Kojom brzinom će teći razgradnja ovisit će o tome kolliko duboko ih zaoravamo, vrsti i starosti biljaka,vlazi u tlu. Preporuča se dublje zaoravanje mase jer se uslijed sporije razgradnje obogaćuje tlo sa organskom tvari.

Kako često analize tla na području sjeverozapadne Hrvatske pokazuju da tla imaju nizak pH to znači da je potreba za mjerom kalcizacije uglavnom neophodna, odnosno ovisna o zahtjevima pojedine kulture. Tako je neophodno višegodišnje dodavanje materijala koji sadrže kalcij da bi se popravilo stanje u tlu. Takva tla sadrže i malo humusa iako se organska gnojiva izvoze redovito na oranice.

Posljedica povećane kiselosti je nedostatak kalcija u tlu. To je elemenat koji utječe na formiranje stabilne, mrvičaste strukture što znači i povoljnog vodozračnog režima i plodnosti tla. Kad imamo dovoljno kalcija u tlu povoljan je utjecaj na stvaranje kvalitetnog i zrelog humusa koji je značajan za plodnost tla.

Tla kisele reakcije imaju nestabilnu strukturu i pokazuju sklonost formiranju pokorice poslije svake jače kiše. Znamo što znači pokorica za biljke u nicanju.I ovog proljeća je bilo problema sa nicanjem kukuruza radi stvorene pokorice.U takvim tlima neka hranjiva postaju manje pristupačna biljci, pogotovo fosfor jer dolazi do fiksacije fosfora. Primjenjene količine fosfora samo se djelomično iskoriste u tlu.

Iz gore navedenog vidimo da je korekcija pH vrijednosti tla prva mjera kojom povećavamo plodnost i sposobnost primanja hranjiva iz tla. Da bi znali kakvo je stanje u tlu neophodna je ANALIZA TLA koja će nam reći s čime raspolažemo te racionalizirati svoju proizvodnju i ne gnojiti na pamet. Ako smanjimo količinu gnojiva izgubit ćemo na prinosu, a onda nemamo dovoljno krme za stoku.

Za provođenje kalcizacije na raspolaganju su nam različiti materijali na bazi dolomita i vapnenca kao što su agrocal, agrodol, agrovapno, fertdolomit, živo i gašeno vapno, otpadne tvari iz industrije kao npr. saturacijski mulj.